EU poljoprivredna statistika bila je u fokusu Implementacijskog dijaloga Europske komisije u Bruxellesu, gdje je Matija Žulj predstavio pet prijedloga za modernizaciju. Dijalog je otvorio pitanje kako smanjiti administrativno opterećenje poljoprivrednika, a istodobno poboljšati kvalitetu podataka koje koriste europske institucije.
CEO AGRIVI-ja, Matija Žulj, s povjerenikom Valdisom Dombrovskisom, Berlaymont, Bruxelles, 24. ožujka 2026.
CEO AGRIVI-ja, Matija Žulj, sudjelovao je 24. ožujka 2026. na Implementacijskom dijalogu Europske komisije o EU poljoprivrednoj statistici u Bruxellesu. Povjerenik Valdis Dombrovskis predsjedao je zatvorenom sjednicom, a glavna direktorica Eurostata Mariana Kotzeva uvela je temu.
Dijalog je okupio odabranu skupinu od dvadesetak sudionika. U prostoriji su bili predstavnici poljoprivrednika, poljoprivredna poduzeća, nacionalna statistička tijela i korisnici podataka. Rasprava se usmjerila na iskustva iz provedbe Uredbe (EU) 2018/1091, mogućnosti pojednostavljenja i rastuće podatkovne potrebe poljoprivrednog sektora.
Sudionici EU Implementacijskog dijaloga o poljoprivrednoj statistici, Berlaymont, Bruxelles, 24. ožujka 2026. Izvor fotografije: Europska komisija / Valdis Dombrovskis putem LinkedIn-a.
Zašto se EU poljoprivredna statistika mora mijenjati
Svakih nekoliko godina milijuni europskih poljoprivrednika izvještavaju o detaljnim podacima o svom poslovanju nacionalnim statističkim tijelima. To uključuje korištenje zemljišta, vrste usjeva, broj stoke, radnu snagu, metode proizvodnje, navodnjavanje i okolišne prakse. Kao rezultat toga, ti podaci čine temelj poljoprivredne politike EU, plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike i praćenja okoliša. Međutim, EU poljoprivredna statistika i dalje se u velikoj mjeri oslanja na podatke prikupljene anketama nakon završetka sezone.
Komisija radi na smanjenju tog administrativnog opterećenja. Zapravo, udio varijabli EU poljoprivredne statistike koji dolazi iz postojećih administrativnih izvora porastao je s 29% u 2016. na 40% u 2023. godini. Međutim, 60% podataka još uvijek zahtijeva izravno prikupljanje od poljoprivrednika. U većini slučajeva tijela prikupljaju te podatke putem anketa provedenima mjesecima nakon sezone, s zaokruženim inputima i procijenjenim prinosima.
Ambicija Komisije je kretanje prema načelu “prikupi jednom, koristi višestruko.” Implementacijski dijalog okupio je dionike kako bi pronašli praktične načine da se to ostvari.
Perspektiva Agritecha: poljoprivredni podaci već postoje
Komisija je posebno pozvala Matiju Žulja da iznese perspektivu pružatelja softvera za upravljanje farmama. Njegova ključna poruka prisutnima bila je jasna: podaci koje statistička tijela trebaju već postoje unutar digitalnih platformi za upravljanje farmama. EU poljoprivredna statistika ne treba više ručnog unosa, nego bolje standarde i mehanizme razmjene podataka.
Stoga izazov nije u prikupljanju više podataka. Izazov je u izgradnji standarda i cjevovoda koji omogućuju da postojeći zapisi automatski dođu do statističkih tijela, uz pristanak poljoprivrednika i s većom kvalitetom od tradicionalnih anketa.
Kako je Matija i sam istaknuo: prava korist podataka za farme je povećanje produktivnosti. Izvještavanje treba biti nusproizvod toga, a ne dodatna obveza.
Priprema za dijalog: govorne točke AGRIVI CEO-a Matije Žulja u Berlaymontu, Bruxelles, 2026.
Pet prijedloga za modernizaciju EU poljoprivredne statistike
Tijekom dijaloga Matija je predstavio pet konkretnih prijedloga koji opisuju kako EU može prijeći s tradicionalnog prikupljanja putem anketa na sustav izgrađen na digitalnoj infrastrukturi.
1. AI i jednostavnije prikupljanje podataka
Sučelja prirodnog jezika uklanjaju tehničku barijeru koja je mnoge poljoprivrednike sprječavala u korištenju digitalnih alata. Na primjer, poljoprivrednik koji nikada nije koristio softver sada može komunicirati s AI savjetnikom na vlastitom jeziku. Savjetnik pruža smjernice temeljene na podacima farme i istovremeno bilježi nove podatke kroz sam razgovor. Drugim riječima, problem sučelja se rješava. Međutim, infrastruktura ispod njega još nije uspostavljena.
2. API standardi i automatsko izvještavanje
Poljoprivredni sektor već je dokazao da standardizacija podataka funkcionira. ISOBUS je pokazao da strojevi različitih proizvođača mogu komunicirati putem zajedničkog protokola. Slično tome, standardizirani API-ji omogućili bi FMS platformama automatsko izvještavanje u ime poljoprivrednika, uz njihov pristanak. Skup podataka potreban za statističke svrhe je ograničen. Kao rezultat toga, posebna radna skupina trebala bi moći učinkovito definirati standard, nadograđujući se na rad koji je već u tijeku.
3. Brža implementacija i šire digitalno usvajanje
Nakon što se standardi definiraju, EU bi trebao potaknuti tehnološke tvrtke da ih brzo implementiraju. Kratkoročni poticaji za usvajanje standarda otključali bi jednostavan ishod: poljoprivrednici bi mogli ispuniti obveze izvještavanja jednim klikom. To bi u potpunosti zamijenilo dugotrajne postupke anketiranja.
4. Šire usvajanje digitalne poljoprivrede
Digitalno usvajanje u poljoprivredi značajno opada s veličinom farme. Posljedično, kvaliteta i reprezentativnost podataka također opadaju. Da bi bilo koja strategija ponovne uporabe podataka funkcionirala u većem opsegu, digitalna poljoprivredna rješenja moraju doći i do manjih farmi. Kada farme jednom digitalno prikupe podatke, više dionika trebalo bi ih koristiti za statističko, regulatorno i certifikacijsko izvještavanje. Time se zamjenjuje trenutna praksa višestrukog prikupljanja istih informacija kroz odvojene procese.
5. Digitalna pismenost poljoprivrednika
Alati bez digitalne pismenosti proizvode nepotpune podatke. Prijelaz s odlučivanja temeljenog na iskustvu na odlučivanje temeljeno na podacima fundamentalno je agronomski, a ne birokratski. Stoga su obrazovni programi za poljoprivrednike koji grade digitalnu kompetenciju uz agronomska znanja ključni za uspjeh bilo kojeg modernizacijskog napora.
Što slijedi za EU poljoprivrednu statistiku
Matijina sveobuhvatna poruka bila je jasna: uloga vlade je postaviti standarde, izgraditi podatkovne cjevovode i financirati praznine. U međuvremenu, privatni sektor već je izgradio alate koji prikupljaju, strukturiraju i analiziraju poljoprivredne podatke u velikom opsegu. Ti alati spremni su za povezivanje s institucionalnim tokovima podataka.
U AGRIVI-ju već 13 godina gradimo rješenja za upravljanje farmama i AI rješenja za poljoprivredu. Farme i prehrambene tvrtke na pet kontinenata koriste našu platformu koja bilježi vrstu strukturiranih, vremenski označenih podataka na razini polja koje statistička tijela trebaju: aplikacije inputa, raspodjelu rada, obujam proizvodnje, troškove i okolišne pokazatelje.
Osim toga, Implementacijski dijalog označava značajan korak prema budućnosti u kojoj ti podaci teču tamo gdje su potrebni. Poljoprivrednici ne bi trebali ispunjavati još jedan obrazac za podatke koje su već zabilježili. Tehnologija je spremna. Podaci postoje. Ono što je sada potrebno je partnerski pristup svih dionika kako bi se oni otključali.
Više o događaju: https://ec.europa.eu/eurostat/news/events-webinars/2026/implementation-dialogue-agricultural-farm-statistics-valdis-dombrovskis
AGRIVI 360 FMS je platforma za upravljanje farmama koja stoji iza ovog pristupa. Saznajte više o načinu na koji funkcionira.
