{"id":29633,"date":"2016-09-01T23:04:03","date_gmt":"2016-09-01T21:04:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.agrivi.com\/uncategorized-hr\/dugovjecna-borba-poljoprivrednika-i-korova-otpornih-na-herbicide\/"},"modified":"2021-12-17T01:17:42","modified_gmt":"2021-12-17T00:17:42","slug":"dugovjecna-borba-poljoprivrednika-i-korova-otpornih-na-herbicide","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.agrivi.com\/hr\/blog\/dugovjecna-borba-poljoprivrednika-i-korova-otpornih-na-herbicide\/","title":{"rendered":"Dugovje\u010dna borba poljoprivrednika i korova otpornih na herbicide"},"content":{"rendered":"

Borba s korovima jedan je od klju\u010dnih izazova s kojima su suo\u010deni poljoprivrednici diljem svijeta. Osim \u0161to ote\u017eavaju cjelokupan proces gospodarenja poljoprivrednom proizvodnjom i poskupljuju je, korovi zna\u010dajno utje\u010du na smanjenje prinosa i kvalitetu usjeva. U borbi s korovima, poljoprivrednici se naj\u010de\u0161\u0107e oslanjaju na kemijska sredstva- herbicide, kao najdjelotvorniju metodu. Pri tome se kao poseban problem javlja rezistentnost, odnosno otpornost korova na herbicide. Prvi slu\u010dajevi rezistentnosti pojavili su se nedugo nakon primjene prvih herbicida. Krajem 1960-ih godina zabilje\u017een je slu\u010daj u kojem je kostri\u0161 (Senecio vulgaris L.) razvio otpornost na triazinske herbicide.<\/p>\n

Nedugo zatim utvr\u0111ena je rezistentnost Echinochloa crusgalli (Muhar) i Amaranthus retroflexus (\u0160tir) na ALS inhibitore (inhibitori enzima acetolaktat sintetaze), kao i rezistentnost Amaranthus retroflexus (\u0160tir), Abutilon theophrasti (Teofrastova lipica), Chenopodium hybridum (Pepeljuga srcolisna) i Setaria viridis (Zeleni muhar) na herbicide inhibitore procesa fotosinteze. Od tada do danas, utvr\u0111eno je 250 rezistentnih biotipova korova u svijetu, koji su razvili rezistentnost na oko 160 herbicida. Na grafu mo\u017eete vidjeti porast rezistentnosti korova porastom upotrebe pesticida.<\/p>\n

\"sl1\"<\/p>\n

Globalan porast rezistentnosti korova porastom upotrebe pesticida<\/em><\/p>\n

\u0160to je rezistentnost korova na herbicid?<\/h3>\n

Rezistentnost je sposobnost korovne vrste da pre\u017eivi tretman koji bi ga ina\u010de u\u010dinkovito suzbio. Drugim rije\u010dima, rezistentnost je pojava kada aktivna tvar herbicida vi\u0161e nema \u017eeljeni u\u010dinak na odre\u0111enu korovnu vrstu. Iako se pojam rezistentnosti \u010desto poistovje\u0107uje s pojmom tolerantnosti, ipak postoji razlika. Rezistentnost se u biljci mo\u017ee pojaviti prirodnim putem ili mo\u017ee biti izazvana odre\u0111enim tehnikama, poput geneti\u010dkog in\u017eenjerstva i selekcijom u kulturi tkiva, dok se tolerantnost biljke javlja isklju\u010divo prirodnim putem. Zanimljivo je tako\u0111er da rezistentni biotipovi ne pre\u017eivljavaju samo komercijalne (preporu\u010dene) koli\u010dine herbicida, nego i izuzetno visoke koli\u010dine. Korov tako mo\u017ee razviti rezistentnost na dva ili vi\u0161e herbicida sa istim mehanizmom djelovanja, kao i na vi\u0161e herbicida s razli\u010ditim mehanizmima djelovanja.<\/p>\n

Kako dolazi do pojave rezistentnosti?<\/h3>\n

Nakon primjene herbicida, biljka zbog odre\u0111enih uvjeta okoline (oborine, tlo) ili posjedovanja mehanizama za sprje\u010davanje fitotoksi\u010dnog djelovanja herbicida, mo\u017ee pre\u017eivjeti njegov toksi\u010dan u\u010dinak. Biljke koje pomo\u0107u svojih prirodnih svojstava pre\u017eive aplikaciju herbicida, stvaraju sjeme koje \u0107e proklijati idu\u0107e sezone, a nastale biljke \u0107e tako\u0111er biti otporne na isti taj herbicid. Ako se isti herbicid nastavi i dalje koristiti, iz godine u godinu raste broj rezistentnih jedinki u populaciji. Na slici ispod mo\u017eete vidjeti porast broja otpornih jedinki (obojane crveno), uslijed godina kori\u0161tenja herbicida istog djelovanja.<\/p>\n

\"sl2\"<\/p>\n

Pojava rezistentnosti korova na herbicid(e)<\/em><\/p>\n

Herbicidna rezistentnost razvila se kao rezultat ponavljane aplikacije herbicida u du\u017eem vremenskom periodu i sa malo, ili bez rotacije herbicida istog mehanizma delovanja. Uglavnom je prisutna rezistentnost na triazine, fenilureu, ariloksifenoksipropionate (APP), cikloheksadion (CHD), sulfonilureu i imidazolinon, koji su najzastupljenije aktivne tvari u herbicidima.<\/p>\n

Dobre poljoprivredne prakse za sprje\u010davanje pojave i \u0161irenja rezistentnosti<\/h3>\n

Vi\u0161egodi\u0161nja primjena herbicida s istim mehanizmom djelovanja na istim poljima mo\u017ee veoma brzo dovesti do rezistentnosti pojedinih korovskih vrsta i u mnogome ote\u017eati njihovo suzbijanje u narednom periodu. Za uspje\u0161no upravljanje problemom rezistentnosti, poljoprivrednici trebaju provoditi odre\u0111ene mjere (fizi\u010dke, biolo\u0161ke i kemijske):<\/p>\n