![\"sl1\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/sl1.jpg\")
<\/p>\nKrumpir je \u010detvrta kultura u svijetu po proizvodnji, odmah nakon kukuruza, p\u0161enice i ri\u017ee, te broj jedan povr\u0107e u svijetu. Kao va\u017ean izvor hrane za \u010dovjeka, krumpir je dostupan tijekom cijele godine, jer obzirom na podru\u010dje uzgoja, mo\u017ee se brati svaki mjesec. Jestivi dio biljke krumpira su gomolji, nabujali dio podzemne stabljike, koji imaju funkciju osiguranja nadzemnog dijela biljke hranom. U svijetu je poznato oko 100 sorti gomolja krumpira. Razlikuju se u veli\u010dini, obliku, boji, sadr\u017eaju \u0161kroba i okusu. Na slici ispod mo\u017eete vidjeti jedan mali dio sortimenta krumpira.<\/p>\n
<\/p>\n
Sorte krumpira<\/em><\/p>\n Koliko je krumpir va\u017ean u proizvodnji hrane, pokazuje nam podatak da ne\u0161to vi\u0161e od dvije tre\u0107ine svjetske proizvodnje krumpira ide za prehranu ljudi, a ostatak je namijenjen za prehranu \u017eivotinja ili za proizvodnju \u0161kroba. Me\u0111utim, lokalni zna\u010daj krumpira je vrlo promjenjiv i brzo se mijenja. U Europi je krumpir jedan od bitnijih usjeva, gdje je ostvarena najve\u0107a proizvodnja po glavi stanovnika na svijetu, no tijekom posljednjih nekoliko desetlje\u0107a potro\u0161nja krumpira najvi\u0161e se pove\u0107ala u ju\u017enoj i isto\u010dnoj Aziji. Vode\u0107i proizvo\u0111a\u010d krumpira u svijetu su Kina i Indija, koje proizvedu gotovo tre\u0107inu ukupne svjetske proizvodnje. Velika je razlika izme\u0111u zemalja po pitanju prinosa krumpira, \u010dak iako proizvode iste sorte.<\/p>\n Razlog tome je \u0161to na prinos krumpira utje\u010du mnogi \u010dimbenici, poput starosti sjemena i kvalitete, praksama upravljanja proizvodnjom kulture, sortimenta te okoli\u0161ni uvjeti uzgoja. Pobolj\u0161anja u samo jednoj ili \u010dak vi\u0161e odrednica prinosa, te zatvaranje jaza prinosa, mo\u017ee biti veliki poticaj za opskrbu hranom i prihoda poljoprivrednika u zemljama u razvoju.<\/p>\n Povijest krumpira<\/em><\/p>\n Veli\u010dina gomolja i ujedna\u010denost kriti\u010dna je mjera na svakom tr\u017ei\u0161tu, bilo da je u pitanju svje\u017ei, sjemenski ili krumpir za preradu. Mnogo ja na\u010dina na koji poljoprivrednik mo\u017ee pobolj\u0161ati kvalitetu usjeva, a time i pove\u0107ati prosje\u010dnu veli\u010dinu gomolja i njihov broj. Jedan od na\u010dina je ispravna i uravnote\u017eena prehrana biljaka glavnim biljnim hranjivima. Svako biljno hranjivo ima svoju ulogu u proizvodnji i rastu krumpira:<\/p>\n Osim pravilnog upravljanja gnojidbom krumpira, postoje i druge metode kako pove\u0107ati veli\u010dinu i broj gomolja krumpira:<\/p>\n Cilj uspje\u0161nog uzgoja je osigurati biljci dovoljno biljnih hranjivih tvari, s ciljem postizanja optimalnog prinosa i profitabilnosti proizvodnje. Unaprijedite svoju poljoprivrednu proizvodnju jo\u0161 vi\u0161e uz kori\u0161tenje AGRIVI sustava za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koji omogu\u0107ava poljoprivrednicima pra\u0107enje svih aktivnosti na poljima. U sustavu tako mogu pratiti unos gnojiva i vezanih hranjivih tvari, pesticida i vezanih aktivnih tvari, goriva, radnih sati radnika i mehanizacije te financija. Sustav im uz AGRIVI izvje\u0161\u0107a i mo\u0107nu analitiku u kona\u010dnici daje uvid u profitabilnost i produktivnost njihove poljoprivredne proizvodnje.<\/p>\n Osigurajte ve\u0107i prinos krumpira i pobolj\u0161ate svoju proizvodnju uz AGRIVI sustav.<\/p>\n"},"excerpt":{"rendered":"![\"sl2\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/sl2.jpg\")
<\/p>\n\n
\n