Poljoprivredni prinosi variraju diljem svijeta, \u0161to zbog klime, na\u010dina upravljanja ili pak uzgoja razli\u010ditih mje\u0161avina kultura. Razliku u prinosima mo\u017eete vidjeti na karti, koja pokazuje prosje\u010dne prinose za nekoliko glavnih kultura, uglavnom \u017eitarica. Podaci su izra\u0111eni spajanjem zapisa poljoprivrednog popisa prinosa sa satelitskim snimkama. Najve\u0107i prinosi posti\u017eu se na podru\u010dju Velike ravnice u Sjevernoj Americi, \u0161to je rezultat bogatih tala, dovoljnih koli\u010dina gnojiva i navodnjavanje (posebno u zapadnom dijelu regije). Na ve\u0107em dijelu isto\u010dne Europe i zapadne Afrike prinosi su umjereni, dok isto\u010dna i ju\u017ena Afrika bilje\u017ee vrlo niske prinose. Pustinjska klima, siroma\u0161na tla i ograni\u010dena koli\u010dina hranjiva i dostpune vode uvelike doprinose niskim prinosima. Na ve\u0107em dijelu Brazila, Indije, Kine i Indonezije prinos usjeva je u rasponu od umjerenog do visokog, ovisno o koli\u010dini ki\u0161e. Najve\u0107i prinosi su pak u Indoneziji, zbog velike proizvodnje uljane palme, visoko-kalori\u010dnog usjeva.<\/p>\n
![\"sl1\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/sl1-6.png\")
<\/p>\n
Potencijal pove\u0107anja produktivnosti poljoprivrednih povr\u0161ina\u00a0<\/strong><\/p>\n Klju\u010dni na\u010din da se zadovolji sve ve\u0107a potra\u017enja za hranom je u\u010diniti poljoprivrednu zemlju \u0161to produktivnijom. Uslijed djelovanja klime potencijal mnogih poljoprivrednih povr\u0161ina brzo opada. Pove\u0107anjem prinosa na poljoprivrednim povr\u0161inama do njenog iskori\u0161tenja od 95%, uglavnom uz pove\u0107anje koli\u010dine hranjiva i vode, proizvodnja usjeva \u0107e se pove\u0107ati za 58%. Karta ispod pokazuje mogu\u0107nost potencijalnog pove\u0107anja proizvedenih kalorija ako se iskoristi cijeli potencijal poljoprivrednih povri\u0161na. U Indoneziji je, zbog velikog uzgoja uljane palme, mogu\u0107nost pove\u0107anja produktivnosti poljoprivrednih povr\u0161ina mala. U Brazilu i Zapadnoj Europi je umjerena, u zapadnoj Africi, Velikoj ravnici u Sjevernoj Americi i Indiji umjerena do visoka, dok je u isto\u010dnoj i ju\u017enoj Africi mogu\u0107nost pove\u0107anja produktivnosti poljoprivrednih povr\u0161ina vrlo visoka. U tim zemljama se uz ve\u0107u koli\u010dinu dostunih hranjiva i vode biljci prinos lako mo\u017ee udvostru\u010diti, pa \u010dak i u\u010detverostru\u010diti. Mogu\u0107nost pove\u0107anja produktivnosti poljoprivrednih povr\u0161ina u Kini varira od niske do visoke, s ve\u0107im potencijalom pove\u0107anja kalorija u sjevernoj Kini.<\/p>\n Pove\u0107anje u\u010dinkovitosti kori\u0161tenja voda<\/strong><\/p>\n 70% svje\u017ee vode dostupne ljudima koristi se za navodnjavanje usjeva. Gotovo \u010detvrtina svih poljoprivrednih povr\u0161ina se navodnjava; \u0161to osigurava tre\u0107inu svjetske proizvodnje usjeva. Kako je ovakav na\u010din proizvodnje kriti\u010dan za sigurnost hrane, potrebne su u\u010dinkovitije metode za osiguranje odr\u017eive opskrbe vodom za druge ljudske i prirodne namjene. Karta ispod prikazuje uzorke kori\u0161tenja vode za navodnjavanje. Vrijednosti ‘nula’ pokazuju da se jedan ili vi\u0161e usjeva uzgaja na tim podru\u010djima, a nisu navodnjavani. U Sjevernoj Americi, Indiji, Kini i polu-su\u0161nim i mediteranskim regijama navodnjavanje se koristi intenzivno, ponajvi\u0161e u podru\u010djima gdje je koli\u010dina oborina nedovoljna za normalan rast usjeva. Voda se koristi iz izvora povr\u0161inskih voda, kao i neobnovljivih izvora poput podzemnih voda. Brazil ima dovoljno oborina za rast usjeva u ki\u0161nom dijelu sezone. Kulture uzgajane u su\u0161nom dijelu sezone obi\u010dno daju ni\u017ee prinose, ali pru\u017eaju dodatne prihode i smanjuju eroziju tla. S druge strane, u Africi je navodnjavanje prijeko potrebno, ali izvori vode su ograni\u010deni, kao i u Indoneziji, gdje je navodnjavanje uglavnom ograni\u010deno na proizvodnju ri\u017ee.<\/p>\n Promjena namjene usjeva i prehrana<\/strong><\/p>\n Oko 62% ukupne proizvedenih usjeva namjenjeno je za prehranu ljudi, 35% se koristi za sto\u010dnu hranu, a samo 3% odlazi za proizvodnju goriva i druge industrijske namjene. Prebacivanje jo\u0161 ve\u0107ih koli\u010dina biljne proizvodnje za ljudsku prehranu potencijalno bi dalo oko 50% vi\u0161e kalorija na globalnu opskrbu hranom. Iako cijeli taj pomak mo\u017ee biti neprakti\u010dan, jer smanjenje potro\u0161nje mesa mo\u017ee imati sna\u017ean utjecaj na sigurnost hrane. Na karti mo\u017eete vidjeti udio biljne proizvodnje namjenjen za ljudsku prehranu. Gotovo sve kulture proizvedene u Africi, Indiji i Kini koriste se izravno kao ljudska hrana, dok se za istu namjenu u Indoneziji koristi samo 2\/3 proizvedenih usjeva, jer se zbog pove\u0107ane potro\u0161nje mesa u posljednjih nekoliko godina pove\u0107ala i potra\u017enja za hranom za \u017eivotinje (doma\u0107a proizvodnja i uvoz). U Sjevernoj i Ju\u017enoj Americi ve\u0107ina proizvedenih usjeva koristi se za sto\u010dnu hranu i gorivo, dok u Europi gotovo pola od ukupno proizvedenih usjeva ide za sto\u010dnu hranu i gorivo. Kao rezultat toga, samo mali dio proizvedenih kalorija dolazi do stola.<\/p>\n Biljna proizvodnja \u0107e se do 2050. morati udvostru\u010diti, kako bi se mogle zadovoljiti potrebe rastu\u0107eg broja stanovni\u0161tva. Ispunjenje tog izazova biti \u0107e te\u0161ko, ali ne i nemogu\u0107e.<\/p>\n Izvor:\u00a0Esri<\/p>\n"},"excerpt":{"rendered":"![\"sl2\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/sl2-4.png\")
<\/p>\n![\"sl3\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/sl3-7.png\")
<\/p>\n![\"sl4\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2016\/02\/sl4-3.png\")
<\/p>\n