{"id":29819,"date":"2015-12-03T00:55:41","date_gmt":"2015-12-02T23:55:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.agrivi.com\/uncategorized-hr\/bolest-nosena-vjetrom-unistava-nasade-ljesnjaka\/"},"modified":"2021-12-16T21:04:13","modified_gmt":"2021-12-16T20:04:13","slug":"bolest-nosena-vjetrom-unistava-nasade-ljesnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.agrivi.com\/hr\/blog\/bolest-nosena-vjetrom-unistava-nasade-ljesnjaka\/","title":{"rendered":"Bolest no\u0161ena vjetrom uni\u0161tava nasade lje\u0161njaka"},"content":{"rendered":"

Lijeska (Corylus avellana L.) je rod listopadnog drve\u0107a i grmlja porijeklom iz Europe i Male Azije, uglavnom iz podru\u010dja s blagim i vla\u017enim zimama i hladnim ljetima. Iz tog razloga, ve\u0107ina proizvodnje nalazi se u blizini velikih vodenih povr\u0161ina na srednjim geografskim \u0161irinama sjeverne hemisfere (uz Crno more u Turskoj, na atlantskoj obali u Francuskoj, Willamette Valley u Oregonu). Na podru\u010dju sjeverne Turske, uz Crno more, lje\u0161njaci se uzgajaju preko 2.300 godina, a izvoze se ve\u0107 vi\u0161e od 600 godina. Najkvalitetniji lje\u0161njaci na svijetu dolaze iz plodnih polja Turske, uz Crno more, gdje je najbolja klima za uzgoj lje\u0161njaka.<\/p>\n

\"sl1\"<\/p>\n

Danas se 80% ukupno proizvedenih lje\u0161njaka proizvede u Turskoj, od strane turskih obiteljskih poljoprivrednika, koji su iznimno ponosni na uzgoj lje\u0161njaka, jer je to dio njihove obiteljske tradicije ve\u0107 stolje\u0107ima. Turska ukupno proizvede 625,000 tona lje\u0161njaka. Drugi veliki proizvo\u0111a\u010di lje\u0161njaka su Azerbajd\u017ean, Italija, Gr\u010dka, Cipar, Gruzija, jugu \u0160panjolske- Kataloniji, Velika Britanija i Oregon.<\/p>\n

\"sl2\"<\/p>\n

Lje\u0161njaci se koriste u proizvodnji pralina, te u kombinaciji s \u010dokoladom za \u010dokoladne tartufe i ostale proizvode poput Nutelle i Frangelico likera. Nutella tro\u0161i 25% globalne proizvodnje lje\u0161njaka. Lje\u0161njakovo ulje jakog je okusa i koristi se kao ulje za kuhanje. Lje\u0161njaci su bogati proteinima, mononezasi\u0107enim mastima, vitaminom E, manganom i brojnim drugim esencijalnim nutrijentima.<\/p>\n

Lje\u0161njakove grane su tradicionalni materijal koji se koristi za izradu pletera, ograda, ko\u0161ara i okvira brodova. Stablo se nakon rezidbe brzo regenera, \u0161to omogu\u0107uje ”berbu” izdanaka svakih nekoliko godina. Proizvodnja lje\u0161njaka ovisi o nizu \u010dimbenika kao \u0161to su: vrsta, starost sadnice u vrijeme sadnje, okolinski uvjeti, karakteristike sadnog mjesta, \u0161tete od \u017eivotinja, visina stabala lje\u0161njaka i dr.<\/p>\n

Me\u0111utim, najva\u017eniji \u010dimbenici su \u0161teto\u010dinje- insekti i bolesti, osobito Filbertova pale\u017e lje\u0161njaka, koja zna\u010dajno smanjuje proizvodnju. Bolest uzrokuje gljiva Anisogramma anomale, \u010dije se spore prenose vjetrom. Infekcija se javlja u vla\u017enim vremenskim uvjetima tijekom prolje\u0107a, u periodu od otvaranja pupa do rasta izdanaka. Novo-zara\u017eena stabla ne pokazuju nikakve simptome tijekom 12-15 mjeseci, a nakon toga zara\u017eene grane mogu iznenada uginuti. Mrtvo li\u0161\u0107e ostaje na grani. Na zara\u017eenim gran\u010dicama i granama formiraju se izdu\u017eene, ispup\u010dene mase, koje su ispod kore \u010dokoladno-sme\u0111e boje. Svake godine rak se sve vi\u0161e \u0161iri oko grane, dok je cijelu ne obavije, nakon \u010dega grana odumre.<\/p>\n

\"sl3\"<\/p>\n

Velika ve\u0107ina kro\u0161nje osjetljivih stabala ugiba u roku od 7-15 godina, od prve infekcije (ako se ne uklanjaju zara\u017eene grane). Iako stabla gube vigor i zdravlje, ona su i dalje produktivna. Tijekom prvih godina zaraze proizvodnost polako opada, dok se tijekom sljede\u0107ih 3-10 godina naglo smanjuje. U jednom trenutku vo\u0107njak postaje ekonomski neproduktivan. Bolest se mo\u017ee sprije\u010diti slijede\u0107i odre\u0111ene kulturalne, biolo\u0161ke i kemijske mjere;<\/p>\n

Kulturalna za\u0161tita<\/strong><\/p>\n