![\"sl1\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl1.jpg\")
<\/p>\nDegradacija tla ili pad kvalitete tla uzrokovan ljudskim aktivnostima, bio je veliki globalni problem tijekom 20. stolje\u0107a, a ostat \u0107e visoko na me\u0111unarodnom planu i u 21. stolje\u0107u. Va\u017enost degradacije tla istaknuta je me\u0111u ostalim globalnim pitanjima, zbog utjecaja na svjetsku sigurnost hrane i kvalitetu okoli\u0161a. Velika gusto\u0107a naseljenosti nije nu\u017eno povezana s degradacijom tla; ve\u0107 ono \u0161to stanovni\u0161tvo \u010dini tlu, a \u0161to odre\u0111uje opseg degradacije. Ljudi tako\u0111er mogu biti jedni od sredstava u smanjenju trenda degradacije. Me\u0111utim, oni moraju biti zdravi i politi\u010dki i ekonomski motivirani da se brinu za tlo, jer egzistencijalna poljoprivreda, siroma\u0161tvo i nepismenost mogu biti va\u017eni uzroci degradacije tla i okoli\u0161a.<\/p>\n
Degradacija tla mo\u017ee biti u smislu gubitka stvarne ili potencijalne produktivnosti ili iskoristivosti, te kao posljedica prirodnih ili antropskih \u010dimbenika (erozija vodom i vjetrom, salinizacija, pokorica, zbijenost); ozna\u010dava pad u kvaliteti tla ili smanjenje njegove produktivnosti. U kontekstu produktivnosti, degradacija tla je rezultat neuskla\u0111enosti izme\u0111u kvalitete tla i njegovog kori\u0161tenja. Mehanizmi koji pokre\u0107u degradaciju tla uklju\u010duju fizikalne, kemijske i biolo\u0161ke procese. Fizikalni proces je pad strukture tla, \u0161to dovodi do stvaranja pokorice, zbijanja, erozije, \u0161irenja pustinja, anaerobizma, zaga\u0111enja okoli\u0161a i neodr\u017eivog kori\u0161tenja prirodnih resursa.<\/p>\n
Kemijski procesi uklju\u010duju zakiseljavanje, ispiranje, zaslanjivanje, smanjenje kapaciteta zadr\u017eavanja kationa i osiroma\u0161enu plodnost. Biolo\u0161ki procesi uklju\u010duju smanjenje ugljika i smanjenje kopnene bioraznolikosti. Struktura tla je va\u017eno svojstvo na koje utje\u010du sva tri degradativna procesa. Dakle, degradacija tla je biofizikalan proces potaknut socio-ekonomskim i politi\u010dkim uzrocima. Na slici mo\u017eete vidjeti podru\u010dja gubitka poljoprivrednog sloja tla uslijed ljudske aktivnosti (prekomjerna sadnja i ispa\u0161a, te sje\u010da stabala), \u0161to pretvara polusu\u0161na podru\u010dja u pustinje. Tamnije obojana podru\u010dja imaju veliki stupanj gubitka poljoprivrednog tla.<\/p>\n
<\/p>\n
Gubitak poljoprivrednog tla uzrokovan je brojnim \u010dimbenicima, od kojih su mnogi ili ve\u0107ina povezani s ljudskim razvojem.<\/p>\n
Primarni uzroci su:<\/p>\n
Sljede\u0107a slika prikazuje relativne veli\u010dine mehanizama koji uzrokuju degradaciju tla, po regijama.<\/p>\n
![\"sl2\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl2.gif\")
<\/p>\n
Na globalnoj razini, degradacija tla uzrokovana je prvenstveno prekomjernom ispa\u0161om (35%), poljoprivrednim djelatnostima (28%), kr\u010denjem \u0161uma (30%), prekomjernim kr\u010denjem tla za proizvodnju ogrjevnog drva (7%), i industrijalizacijom (4%).\u00a016 milijuna kvadratnih kilometara tla trenutno se koristi za uzgoj usjeva<\/strong>\u00a0– koli\u010dina zemlji\u0161ta pribli\u017eno jednaka veli\u010dini Ju\u017ene Amerike, dok se\u00a030 milijuna kvadratnih km koristi za pa\u0161njake<\/strong>, podru\u010dje jednako cijelom afri\u010dkom kontinentu. Sve u svemu, to je vi\u0161e od 40% tla na planetu<\/strong>. Koristimo 60 puta vi\u0161e zemlje za uzgoj kultura za prehranu, nego za \u017eivot.<\/strong><\/p>\n Na poljoprivredu otpada pola svjetski dostupne slatke vode, od koje se ve\u0107ina koristi za navodnjavanje. Sve te aktivnosti zajedno, plus sje\u010da \u0161uma i degradacija koja ima tendenciju da ide ruku pod ruku s poljoprivredom, \u010dini poljoprivredu najve\u0107im izvorom stakleni\u010dkih plinova, vi\u0161e nego \u0161to stvori industrija, prijevoz ili proizvodnja elektri\u010dne energije.<\/p>\n Neki stru\u010dnjaci strahuju da bi svijet, po sada\u0161njoj dinamici potro\u0161nje, uskoro mogao ostati bez obradivog poljoprivrednog sloja tla. Gruba procjena trenutnog stanja degradacije tla sugerira da je obradivog sloja tla ostalo za jo\u0161 nekih 60 godina. Oko 40% tla koje se koristi za poljoprivredu diljem svijeta svrstava se kao degradirano ili ozbiljno degradirano \u2013 s tim da je 70% obradivog tla, sloja koji omogu\u0107uje rast biljaka, ve\u0107 nestalo. Zbog razli\u010ditih na\u010dina uzgoja koji iznose ugljik iz tla i \u010dine tlo manje robusnim i siroma\u0161nijim hranjivim tvarima, tlo se gubi 10-40 puta br\u017ee nego \u0161to se mo\u017ee prirodno obnoviti. \u010cak i dobro odr\u017eavano poljoprivredno tlo u Europi, koje mo\u017ee izgledati idili\u010dno, nestaje uslijed neodr\u017eivih omjera.<\/p>\n Degradirano tlo zna\u010di da \u0107emo proizvoditi 30% manje hrane tijekom sljede\u0107ih 20-50 godina. To je suprotno od projicirane potra\u017enje za proizvodnjom 50% vi\u0161e hrane, uslijed rasta populacije, te toga \u0161to bogatiji ljudi u zemljama poput Kine i Indije jedu vi\u0161e mesa, za \u0161to treba i vi\u0161e zemlje za proizvodnju dovoljnih koli\u010dina hrane.<\/p>\n Podru\u010dja degradacije tla<\/p>\n Ova slika pokazuje kako je problem degradacije tla sveprisutan, te obuhva\u0107a sve kontinente. Podru\u010dja ozbiljne zabrinutosti su zone u kojima je ve\u0107 75% tla izgubljeno. Degradacija tla ostati \u0107e va\u017ean globalni problem 21. stolje\u0107a, \u0161to zbog nepovoljnog utjecaja na poljoprivrednu produktivnost i okoli\u0161, a \u0161to zbog utjecaja na sigurnost hrane i kvalitetu \u017eivota. Mnogo je toga \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti, samo se moramo odlu\u010diti za akciju i pru\u017eiti podr\u0161ku tamo gdje je potrebno. Prva i najva\u017enija stvar je vra\u0107anje ugljika natrag u tlo, izostavljaju\u0107i lo\u0161e poljoprivredne prakse poput obrade tla, paljenja strni\u0161ta, lo\u0161eg upravljanja hranjivima i prekomjerne ispa\u0161e.<\/p>\n U tlo treba dodavati stajsko gnojivo, te iskoristiti ljudski otpad iz gradova kao gnojivo, umjesto da se ono ispire u more. Tako\u0111er je va\u017eno vr\u0161iti kri\u017eanje usjeva (kri\u017eanje sa satrim sortama, koje obiluju hranjivima), koje se treba vi\u0161e usredoto\u010diti na ljudsku prehranu, produktivnost, te na osobine koje pobolj\u0161avaju tlo. Moderne p\u0161enice sorte, primjerice, imaju samo pola mikronutrijenata koje su imale stare sorte, a ista stvar je i kod vo\u0107a i povr\u0107a. Danas je fokus na uzgoju visoko prinosnih usjeva koji mogu pre\u017eivjeti na degradiranom tlu, tako da ne \u010dudi da je 60% svjetske populacije manjkavo hranjivim tvarima poput \u017eeljeza. Ako ono nije u tlu, nije u na\u0161oj hrani.<\/p>\n Izvori:\u00a0USDA<\/a>,\u00a0TIME<\/a>\u00a0i\u00a0University of Michigan<\/a><\/p>\n"},"excerpt":{"rendered":"Ho\u0107e li povr\u0161inski sloj tla nestati?<\/strong><\/h2>\n
![\"sl3\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl3.gif\")
<\/p>\n