![\"sl1\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl1-2.jpg\")
<\/p>\nKlimatske promjene i poljoprivreda su me\u0111usobno povezani procesi, a oba se odvijaju na globalnoj razini. Klimatske promjene utje\u010du na poljoprivredu na razne na\u010dine, uklju\u010duju\u0107i i promjene u prosje\u010dnim temperaturama, oborinama i klimatskim ekstremima (npr. toplinski valovi), promjene kod \u0161tetnika i bolesti, promjene u uglji\u010dnom dioksidu i koncentracijama ozona u ni\u017eoj atmosferi, promjene u prehrambenoj kvaliteti nekih namirnica i promjene u razini mora. Klimatske promjene ve\u0107 utje\u010du na poljoprivredu, a posljedice su neravnomjerno raspore\u0111ene diljem svijeta. Budu\u0107e klimatske promjene negativno \u0107e utjecati na proizvodnju usjeva u zemljama bli\u017ee Ekvatoru, dok u\u010dinci u zemljama sjevernije od Ekvatore mogu biti pozitivni ili negativni. Klimatske promjene vjerojatno \u0107e se dovesti do ve\u0107eg rizika od nesigurnosti hrane za ranjive skupine, kao \u0161to su siroma\u0161ni. Na primjer, Ju\u017ena Amerika \u0107e izgubiti 1-21% svojih obradivih povr\u0161ina zemlji\u0161ta, Hrvatska 1-18%, Europa 11-17%, i Indija 20-40%.<\/p>\n
<\/p>\n
Klimatske promjene \u0107e ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u mnogim siroma\u0161nim zemljama i regijama<\/p>\n
Tempo klimatskih promjena, u kombinaciji s globalnim stanovni\u0161tvom i rastom dohotka, ugro\u017eava sigurnost hrane posvuda. Poljoprivreda je izuzetno osjetljiva na klimatske promjene. Visoke temperature vremenom smanjuju prinose po\u017eeljnih usjeva, dok poti\u010du rast korova i pojavu \u0161teto\u010dina. Upravljanje \u0161teto\u010dinama postaje manje u\u010dinkovito, \u0161to zna\u010di da je potrebno mnogo vi\u0161e pesticida za postizanje iste razine kontrole. Toplinski valovi mogu uzrokovati ekstremni toplinski stres u usjevima, \u0161to mo\u017ee ograni\u010diti prinose ako se pojave u odre\u0111enom periodu vegetacijskog ciklusa (opra\u0161ivanje, rast mahuna ili zametanje plodova). Tako\u0111er, toplinski valovi mogu dovesti uvenulosti biljke (zbog povi\u0161ene transpiracije) koji mogu izazvati gubitak prinosa, ako nije pristuno navodnjavanje. Obilne ki\u0161e koje \u010desto rezultiraju poplavama mogu biti \u0161tetne za usjeve i strukturu tla. Mnoge biljaka ne mogu dugo pre\u017eivjeti u poplavljenim uvjetima, jer im korijenje ne mo\u017ee disati. Ukupni u\u010dinci klimatskih promjena na poljoprivredu biti \u0107e negativni, prijete\u0107i globalnoj sigurnosti hrane.<\/p>\n
![\"sl2\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl2-1.gif\")
<\/p>\n
Posljedice podizanja temperature u svijetu za 1\u00b0C<\/p>\n
Niz zemalja u Africi ve\u0107 se suo\u010dava s polu-su\u0161nim uvjetima, koje \u010dine poljoprivredu izazovom, a klimatske promjene zasigruno \u0107e smanjiti duljinu vegetacije, kao i istisnuti poljoprivrednu proizvodnju iz velikih podru\u010dja koja grani\u010de s poljoprivredom. U nekim zemljama mo\u017ee do\u0107i do \u010dak 50% manjeg prinosa do 2020. godine, a neto prihodi usjeva mogli bi pasti za \u010dak 90% do 2100. godine, \u0161to \u0107e najvi\u0161e pogoditi male poljoprivredne proizvo\u0111a\u010de.<\/p>\n
![\"sl3\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl3-1.gif\")
Poljoprivreda u toplijem svijetu<\/span><\/p><\/div>\n Promjene klime mogu utjecati i na dostupnost i potrebu vode za uzgoj. Ako poraste temperatura i do\u0111e do vi\u0161e slabijih oborina kao rezultat globalnog zatopljenja, mogu\u0107e je da \u0107e se potrebe navodnjavanja u budu\u0107nosti pove\u0107ati. U o\u010dekivanju tih promjena, biljni uzgajiva\u010di trenutno rade na razvoju novih sorti koje \u0107e biti tolerantni na su\u0161u, i prilagodljivi razli\u010ditim razinama temperature i vlage.<\/p>\n Utjecaj globalnog zagrijavanja na poljoprivredu<\/p>\n Poljoprivreda pridonosi klimatskim promjenama od strane antropogenih emisija stakleni\u010dkih plinova, te pretvaranje ne-poljoprivrednog zemlji\u0161ta (npr. \u0161uma) u poljoprivrednoga zemlji\u0161ta. Poljoprivreda, \u0161umarstvo i promjena kori\u0161tenja zemlji\u0161ta pridonijela je oko 20-25% svjetskih godi\u0161njih emisija stakleni\u010dkih plinova u 2010. Proizvodnja hrane u osjetljivim podru\u010djima je izvediva, ali ve\u0107 sada je potrebno ulagati u odgovaraju\u0107e poljoprivrede inovacije, jer neki od naju\u010dinkovitijih na\u010dina u borbi s klimatskim promjenama, poput stvaranja otpornijih sorti i pasmina stoke, mogu potrajati i do 20 godina do potpunog razvitka. Na\u0161i napori da se ubla\u017ee posljedice klimatskih promjena, imati \u0107e mali u\u010dinak tek tijekom sljede\u0107ih 50 godina. Promjene tijekom tog razdoblja ve\u0107 su pokrenute pro\u0161lim emisijama stakleni\u010dkih plinova. Ograni\u010denje emisije stakleni\u010dkih plinova utjecati \u0107e samo dugoro\u010dno na klimatske promjene (preko 50 godina). Dakle, moramo se nau\u010diti prilagoditi promjenama klime koje \u0107e se dogoditi u narednih 50 godina.<\/p>\n Budu\u0107nost hrane i poljoprivrede 2030-e, infografika<\/p>\n"},"excerpt":{"rendered":"![\"sl4\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl4.gif\")
<\/p>\n![\"sl5\"](\"https:\/\/www.agrivi.com\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/sl5.jpg\")
<\/p>\n