{"id":29858,"date":"2015-05-21T09:00:31","date_gmt":"2015-05-21T07:00:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.agrivi.com\/uncategorized-hr\/nestasica-hrane-dvije-strane-price\/"},"modified":"2021-12-12T17:35:36","modified_gmt":"2021-12-12T16:35:36","slug":"nestasica-hrane-dvije-strane-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.agrivi.com\/hr\/blog\/nestasica-hrane-dvije-strane-price\/","title":{"rendered":"Nesta\u0161ica hrane \u2013 dvije strane pri\u010de"},"content":{"rendered":"

Od svih problema s kojima se planet suo\u010dava, neki izgledaju bitnijima nego globalna nesta\u0161ica hrane. Dovoljno hrane – na\u0161a najva\u017enija potreba kao \u017eivih bi\u0107a \u2013 postaje problem gotovo 1 milijarde ljudi, problem koji se mo\u017ee samo pogor\u0161ati porastom broja populacije. No, jo\u0161 vi\u0161e zabrinjava druga strana nesta\u0161ice hrane \u2013 iznimno velika koli\u010dina hrane koja se svake godine baca od strane onih koji je imaju na pretek. Kako je mogu\u0107e da je tolika potreba za hranom, dok se istovremeno toliko mnogo baca? Ovo pitanje jedan je od glavnih problema 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

\"Information<\/p>\n

Podaci o broju pothranjenih ljudi<\/p>\n

Iako ekonomske pote\u0161ko\u0107e mogu dovesti do problema ograni\u010denog pristupa hrani bilo gdje, u zemljama u razvoju taj je problem nesta\u0161ice hrane vrlo ra\u0161iren. ” Zemlje u razvoju ” \u010desto su definirane kao one s bruto nacionalnim dohotkom manjim od 4000 dolara po osobi. Ali ovdje je obrat \u2013 tehni\u010dki, ve\u0107 postoji dovoljno hrane za sve. Problem nije samo proizvodnja, nego ekonomska nejednakost. A bogate zemlje, koje kontroliraju ve\u0107inu hrane, gotovo pola od toga bace.<\/p>\n

\"How<\/p>\n

Koliko se hrane baca<\/p>\n

Propadanje i gubitak hrane<\/strong>\u00a0Ukupno propadanje i gubitak hrane jedanko je raspore\u0111eno na zemlje u razvoju i industralizirane zemlje. Me\u0111utim, zemlje u razvoju imaju mnogo vi\u0161e otpada hrane po stanovniku.<\/p>\n

\"Food<\/p>\n

Propadanje i gubitak hrane po \u010dovjeku<\/p>\n

Infografiku kreirao:\u00a0Public Health Degree<\/a><\/p>\n

Razlog bacanja hrane nije samo financijski. Ekolo\u0161ki gledano, bacanje hrane dovodi do rasipne upotrebe kemikalija kao \u0161to su gnojiva i pesticidi; vi\u0161e goriva utro\u0161enog za transport i vi\u0161e trule hrane stvara vi\u0161e metana – jednog od najva\u017enijih \u0161tetnih stakleni\u010dkih plinova koji je razlog klimatskih promjena. Metan je, kao stakleni\u010dki plin, 23 puta \u0161tetniji od CO2. Velika koli\u010dina hrane koja se baca na odlagali\u0161ta zna\u010dajno doprinosi globalnom zatopljenju. U EU se godi\u0161nje baci vi\u0161e od 100 milijuna tona hrane (procjena iz 2014.). Ako se ni\u0161ta ne poduzme, o\u010dekuje se porast ba\u010dene hrane na oko 126 milijuna tona do 2020. godine. Bacanje hrane nije samo eti\u010dko i ekonomsko pitanje, ono tako\u0111er iscrpljuje okoli\u0161 ionako ograni\u010denih prirodnih resursa. Svi sudionici u lancu hrane imaju svoju ulogu u prevenciji i smanjenju bacanja hrane, od onih koji proizvode i obra\u0111uju hranu (poljoprivrednici, proizvo\u0111a\u010di i prera\u0111iva\u010di hrane) do onih koji omogu\u0107uju potro\u0161nju iste (ugostiteljski sektor, trgovci) i na kraju sami potro\u0161a\u010di.<\/p>\n

\u010cinjenice o bacanju hrane<\/strong><\/p>\n