Gubitci prinosa uslijed pojave štetnika

Od početaka poljoprivrede, prije oko 10.000 godina, seljaci su se morali natjecati sa štetnim organizmima – štetočinama. Uslijed gubitka prinosa zbog abiotskih uzroka, kao npr. nedostatka ili viška vode tijekom vegetacije, ekstremnih temperatura, visokog ili niskog zračenja, te opskrbe hranjivima, i biotički su uzroci pridonjeli smanjenju proizvodnje usjeva.

Ovi organizmi mogu se suzbijati primjenom fizičkih (uzgoj, mehaničko uklanjanje korova), bioloških (izbor sorta, plodored, antagonisti, grabežljivci) i kemijskih mjera (pesticidi). Cilj zaštite usjeva je sprječavanje i kontrola gubitka usjeva uslijed djelovanja štetnika u polju. Štetnici smanjuju produktivnost usjeva na razne načine, obzirom na djelovanje na biljku; polijeganje stabljike, redukcija fotosinteze, ubrzivanje starenja lista, smanjeno osvjetljenje, oduzimanje hranjiva,te hranjenje na biljci.

Abiotički i biotičkih čimbenici koji uzrokuju gubitke usjeva

Bez preventivne zaštite s pesticidima, prirodnim neprijateljima, otpornosti biljaka na neke štetnike i ostalih nekemijskih kontrola, štetnici bi uzrokovali gubitak 70% usjeva. Najviše gubitaka je zbog korova (30%), dok je zbog životinjskih štetnika i patogena gubitaka svega 23 i 17%. Učinkovitost kontrole patogena i životinjskih štetnika doseže samo 32 i 39%, u usporedbi s gotovo 74% za suzbijanje korova. Osim gubitaka uzrokovanih štetnicima, oko 15% gubitaka uzrokovano je ekonomskim štetama i daljnjih 15% zbog štetnog djelovanja biološke raznolikosti.

Učinkovitost suzbijanja štetnika u svijetu u smanjenju gubitka uzrokovanog patogenima, virusima, životinjskim štetnicima i korovima.

Put do vrhunskog uroda započinje u polju, što znači da će se svaki zahvat u polju u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu uroda. Zaštita čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba,plijevljenje, obrada tla…) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Radovi kojima održavamo neki usjev u smislu rodnog potencijala, a ujedno nam pomažu u borbi protiv bolesti su: gnojidba, rezidba, plijevljenje, rahljenje tla, navodnjavanje, uklanjanje biljnih ostataka iz polja, plodored, te ostali radovi obrade tla. Tim načelima kontrolira se nekoliko štetnika, od kojih su svakako najopasniji: plamenjača, pepelnica, lisna hrđa, crna pjegavost, tripsi.

Iznimno je važna dobra poljoprivredna praksa koja ujedinjuje cijeli niz preventivnih mjera. Kod sadnje trajnih nasada treba izabrati najbolji položaj, sunčan i prozračan, gdje se vlažnost ne zadržava i ne javljaju jaka rosna jutra, sijati/saditi sorte otporne na najvažnije bolesti, redovito suzbijati korove, paziti na stvaranje uvjeta povoljnih za razvoj bolesti i napad štetnika. Također je potrebno koristiti softverske alate koji mogu pomoći u borbi protiv štetočina i bolesti.

Pojava većine štetnika uzrokovana je određenim vremenskim uvjetima; visoka vlažnost zraka, niske ili visoke temperature, kiša, suša. Podaci o vremenu i temperaturi posebno su korisni za praćenje životnog ciklusa štetnika ili u predviđanju koliko dugo je potrebno da bi se neki štetnik razvio.

AGRIVI baza znanja sustava za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom prepoznaje mogući nastanak štetnika u poljima i alarmira korisnika o tome 7 dana unaprijed. Koristite ovaj softver koji vam pomaže da na vrijeme obavite zaštitu usjeva i smanjite rizik od lošeg prinosa zbog pojave bolesti i životinjskih štetnika.