Unatoč velikom porastu u zadnja dva desetljeća, organska proizvodnja zauzima svega jedan posto poljoprivrednih tala u svijetu. Razlog tomu je vjerovanje da je organska poljoprivredna proizvodnja neefikasna i da treba veće površine za proizvodnju jednakih količina hrane kao i konvencionalna. Organska proizvodnja je ključna za prehranu čovječanstva, sada i u budućnosti. Ne samo da organska proizvodnja ostvaruje dovoljne količine prinosa za prehranu rastuće populacije, ona također pomaže u zaštiti i obnovi okoliša, što i je osnova organske poljoprivredne proizvodnje. To se odnosi na zaštitu vode i tla koji nas opskrbljuju hranom, oprašivače koji su odgovorni za jedan od tri zalogaja hrane koju jedemo i ekosustava koji podržava sve oblike života. Odgovor na pitanje kako održiva poljoprivredna proizvodnja može prehraniti svijet, je možda organska proizvodnja koja bi se trebala kombinirati s drugim inovativnim poljoprivrednim sustavima, uključujući šumarstvo, integrirani uzgoj, poljoprivredna proizvodnja s ciljem očuvanja te kombiniranjem biljne i životinjske poljoprivredne proizvodnje.
Organska poljoprivreda može proizvesti dovoljne količine hrane, profitabilna je za poljoprivrednike, štiti i pozitivno utječe na okoliš te je sigurna za radnike na poljoprivrednom gospodarstvu. Organska proizvodnja, u usporedbi s konvencionalnom, skladišti više ugljika u tlu, stvara tla bolje kvalitete, smanjuje eroziju tla i zagađenje. Više je energetski efikasna jer se ne oslanja na sintetička gnojiva i pesticide. Stoga, organska poljoprivredna proizvodnja predstavlja nepresušan izvor za prehranu rastuće populacije i odgovara ciljevima kojima teži održivost: produktivnost, ekonomičnost, ekološko i socijalno blagostanje. Uz organsku poljoprivrednu proizvodnju, troškovi očuvanja okoliša su manji a dobrobiti veće.
Kod proizvodnje se ne zagađuje tlo i voda, manja je emisija stakleničkih plinova i povezana je s većom bioraznolikošću biljaka, životinja, insekata i mikroorganizama kao i s genetičkom raznolikošću. Unatoč manjim prinosima, organska poljoprivredna proizvodnja je za poljoprivrednike isplativija, jer su potrošači spremni platiti više da jedu organski proizvedenu hranu. Organska proizvodnja otvara više radnih mjesta i smanjuje izloženost radnika pesticidima i ostalim kemikalijama jer je proizvodnja regulirana certificiranim programom koji zahtjeva dobrobit radnika, kao i životinja.
Konvencijska proizvodnja u usporedbi s organskom – organski sustav proizvodnje ima bolju ravnotežu u četiri područja održivosti
Svaki tip poljoprivredne proizvodnje se može dodatno poboljšati; stoga poljoprivrednici trebaju unaprijediti svoju proizvodnju različitim modernim tehnologijama koje su danas dostupne. Jedna od njih je i AGRIVI sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koji pomaže poljoprivrednicima u svakodnevnim aktivnostima na poljoprivrednom gospodarstvu. Od obrade tla do berbe, AGRIVI sustav prati poljoprivrednike kroz cijelu vegetacijsku sezonu, omogućujući unos radnih sati zaposlenika i mehanizacije, potrošenih količina poljoprivrednog materijala poput pesticida, organskih materijala i goriva.
Prema unesenim podacima, AGRIVI sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom daje poljoprivrednicima moćnu analitiku o poslovanju poljoprivrednog gospodarstva. AGRIVI također pomaže poljoprivrednicima u konstantnoj borbi s propisima i izvještajima potrebnim za reguliranje organske proizvodnje od strane državnih agencija i inspektorata. S preko 20 različitih izvještaja vezanih za sve aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, AGRIVI omogućuje poljoprivrednicima ispis svih podataka unesenih u sustav; utrošene količine organskih pesticida i gnojiva po određenom polju i kulturi, financije, produktivnost poljoprivrednog gospodarstva i još mnogo toga. Iako je samo jedan posto poljoprivrednog tla uključeno u organsku proizvodnju, organska poljoprivreda može konkurirati u postotku doprinosa prehrane svjetske populacije. No, mnogo je prepreka koje poljoprivrednicima onemogućavaju jednostavan prelazak na organsku poljoprivredu. Takve prepreke uključuju političku situaciju u zemlji, troškove prelaska na organsku proizvodnju, nedostatak pristupa rada i tržišta, te nedostatak odgovarajuće infrastrukture za skladištenje i prijevoz hrane.
Izvori teksta: Eco Watch || Science Daily || Union of Concerned Scientists
Izvor slike: Science Daily
