Biološka raznolikost igra važnu ulogu u načinu na koji ekosustav funkcionira, te u mnogim dobrima koje pruža, poput kruženja hranjivih tvari i vode, formiranja i održanja tla, otpornosti prema invazivnim vrstama, oprašivanju biljaka, regulaciji klime, kao i kontroli štetočina i onečišćenju ekosustava. Bioraznolikost igra ključnu ulogu u ljudskoj prehrani kroz utjecaj na proizvodnju hranu, jer osigurava održivu produktivnost tala i osigurava genetske resurse za sve usjeve, stoku i morske vrste koje služe za ishranu. Zabrinutost o zdravstvenim posljedicama gubitka i promjene biološke raznolikosti sve je veća. Gubitak bioraznolikosti može uvelike izravno utjecati na ljudsko zdravlje, na način da dobra ekosustava više ne zadovoljavaju društvene potrebe. Neizravno, promjene u dobrima ekosustava utječu na egzistenciju, prihod, lokalne migracije, a ponekad, može čak izazvati i politički sukob. Povećana proizvodnja hrane kroz navodnjavanje, upotrebu gnojiva, zaštitu bilja (pesticidi) ili uvođenje biljnih vrsta i plodored utječu na biološku raznolikost, i na taj način utječu na globalnu uhranjenost i ljudsko zdravlje. Glavni uzrok gubitka biološke raznolikosti može se pripisati utjecaju čovjeka na svjetski ekosustav. U stvari, ljudi su svojim djelovanjem promijenili cijeli okoliš, iskorištavajući tako izravno sve vrste.
Uzroci gubitka bioraznolikosti
Uzroci gubitka bioraznolikosti:
- Izmjene i gubitak staništa- preobrazba prirodnih područja određuje ne samo gubitak raznih biljnih vrsta, već i pad životinjskih vrsta koje su direktno povezane s njima
- Uvođenje egzotičnih vrsta i genetski modificiranih organizama- vrste koje potječu iz određenog područja, a koje su uvedene u novi prirodni okoliš, mogu dovesti do različitih oblika neravnoteže u ekološkoj ravnoteži
- Onečišćenje- ljudska aktivnost utječe na prirodni okoliš stvarajući negativne, izravne ili neizravne, učinke koji mijenjaju protok energije, kemijsku i fizičku konstituciju okoliša, te brojnost vrsta
- Klimatske promjene – zagrijavanje Zemljine površine utječe na biološku raznolikost, jer ugrožava sve vrste koje su prilagođene hladnoći zbog širine (polarne vrste) ili visine (planinske vrste)
- Prekomjerna eksploatacija resursa- kada su aktivnosti vezane uz hvatanje i berbu (lov, ribolov, poljoprivredni uzgoj) nekog obnovljivog prirodnog resursa u određenom području preintenzivne, resurs tada postaje iscrpljen (na primjer slučaj sardine, haringe, bakalara, tune i mnogih biljnih vrsta koje čovjek hvata i bere bez ostavljanja dovoljno vremena da se organizmi reproduciraju)
Gubitak bioraznolikosti sve više prijeti sposobnosti Zemlje da osigura ljude dobrima kao što su hrana, voda, plodno tlo, te zaštiti od štetnika i bolesti.
25 žarišta bioraznolikosti: mjesta bogate bioraznolikosti koja su pod prijetnjom ljudskog utjecaja Žarišta: (1) Tropske Ande; (2) Mezoamerika; (3) Karibi; (4) Šumska regija Atlantika; (5) Chocó-Darién-Zapadni Ekvador; (6) Brazilski Cerrado; (7) Centralni Čile; (8) Kalifornijska floristička provincija; (9) Madagaskar; (10) Istočni planinski luk i obalne šume Tanzanije and Kenije; (11) Zapadno-afričke šume; (12) Floristička regija Cape Town; (13) Sukulent Karoo; (14) Mediteransko područje; (15) Caucasus; (16) Sundaland; (17) Wallacea; (18) Filipini; (19) Indo-Burma; (20) Planine južno-centralne Kine; (21) Zapadna vrata i Šri Lanka; (22) Jugozapadna Australija; (23) Nova Kaledonija; (24) Novi Zeland; (25) Polinezija and Mikronezija.
Velika tropska područja netaknute prirode: (A) Gornja Amazonija and pojas Gujane; (B) Područje rijeke Kongo; (C) Nova Gvineja i Malezijsko otočje.
Trenutno, ljudi su svjesni učinaka gubitka bioraznolikosti i poduzimaju mjere opreza. Sve više organizacija radi na novim načinima učinkovitijeg smanjenja gubitka bioraznolikosti. Gubitak je moguće smanjiti smanjenjem deforestacije, poljoprivrednog širenja, te korištenjem obnovljivih izvora energije. Postoji nekoliko važnih načina na koje ljudi mogu usporiti gubitak biološke raznolikosti, iako način da vrate vrste koje su već izumrle ne postoji:
Zaštita područja – stvaranje zaštićenih područja gdje je ljudska aktivnost ograničena najbolji je način da se spriječi krčenja šuma i iskorištavanje organizama i resurasa koje su im potrebni za život
Sprječavanje uvođenje novih vrsta – slučaj s invazivnim vrstama, koje lako mogu opustošiti okoliš nakon što se uvedu u ekosustav koji se nijr spremni nositi se s njima
Informiranje/Obrazovanje – obrazovanje je moćan alat, što više ljudi zna o gubitku biološke raznolikosti, više će ih biti spremno pomoći usporiti ga
Usporavanje klimatskih promjena – klimatske promjene uzrok su nekoliko izumiranja o kojima znamo, a stotine vrsta o kojima nikada nismo čuli. Svaki napor pojedinaca, organizacija ili vlada, da se uspori trenutno globalno zatopljenje, zbog ljudskog djelovanja, korak je prema usporavanju gubitka bioraznolikosti
Promicanje održivosti – održivi uzgoj mnogo je bolji za okoliš od ispaše i uzgoja koji se oslanjaju na čiste dijelove šuma i polja
