U današnje vrijeme, kada se proizvodi više hrane nego ikad, gotovo 800 milijuna ljudi u svijetu gladuje, a to je u prosjeku svaka deveta osoba! Najveći broj gladnih ljudi se nalazi u Aziji (dvije trećine od ukupnog broja gladnih), dok je u Subsaharskoj Africi glad najraširenija. Loša prehrana uzrokuje gotovo polovicu smrtnih slučajeva u djece mlađih od 5 godina, a oko 100 milijuna djece u zemljama u razvoju su pothranjena. Od 1990. godine, broj gladnih ljudi se smanjio za više od 34%, što se ne čini mnogo s obzirom na poražavajući broj ljudi koji još uvijek gladuju. Kako bi se postiglo da svi ljudi imaju pristup dovoljnim količinama hrane, a isto tako da bude sigurna, hranjiva i održiva, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pokrenuo je izazov pod nazivom ‘Bez gladi’. To je poziv na sudjelovanje u viziji čiji je cilj postići svijet bez gladi, a da se u isto vrijeme možemo suočiti s rastućom potražnjom za hranom i predstojećim izazovima vezanim za okoliš.
Izazov ‘Bez gladi’ temelji se na nekoliko elemenata koji bi mogli omogućiti kraj gladovanja u svijetu već za vrijeme našeg života:
- 100% pristup odgovarajućoj hrani tijekom cijele godine
- bez zaostale djece u razvoju mlađe od 2 godine
- održivost svih hranidbenih sustava
- 100% povećanje produktivnosti i prihoda malih poljoprivrednih gospodarstava
- bez gubitaka ili otpada hrane
Ciljevi izazova ‘Bez gladi’
U svrhu transformacije našeg proizvodnog lanca hrane i zaustavljanja gladi u svijetu, Ujedinjeni Narodi su pokrenuli novi održivi plan za razvoj – Plan 2030:
Zaustaviti pothranjenost u svim oblicima; pothranjenost je pokretač i posljedica siromaštva i nejednakosti koja dovodi do zaostajanja u rastu što uzrokuje trajna oštećenja za pojedinca i društvo. Rješenje za pothranjenost je osigurati dostupnost hrane od samog početka trudnoće do djetetovog drugog rođendana (1000 dana). To bi se trebalo poduprijeti multisektoralnim pristupom koji uključuje zdravstvenu i prehrambenu njegu, vodu, sanitarne uređaje, obrazovanje, poljoprivredu, socijalnu zaštitu i posebnu prehrambenu intervenciju uz inicijative koje omogućavaju poboljšanje položaja žena u društvu.
Pristup adekvatnoj hrani i zdravim prehrambenim navikama za sve ljude tijekom cijele godine; pristup hrani koja čini osnovu zdrave i raznolike prehrane i usko je povezana s ljudskim pravima, posebice jednakosti i pravima žena.
Svi prehrambeni sustavi su održivi: od proizvodnje do konzumacije; cilj održivih sustava je osiguranje dovoljnih količina hrane za sve, a da se pritom ne ugrožavaju ekonomski, socijalni i ekološki izvori za očuvanje sigurnosti hrane za buduće generacije. Radi sve učestalijih klimatskih promjena, potrebno je provoditi održive i klimatski prikladne poljoprivredne prakse.
Prilagodba svih prehrambenih sustava u svrhu eliminacije gubitaka hrane i konzumnog otpada; minimizirati gubitke tijekom proizvodnog procesa i konzumnog otpada od strane trgovaca i potrošača; poboljšati izbor potrošača; predanost proizvođača, trgovaca i potrošača svih nacija
Zaustaviti siromaštvo u ruralnim područjima: povećati prihode i produktivnost malih poljoprivrednih gospodarstava; zaustaviti siromaštvo u ruralnim područjima zahtijeva odlučnost da bi se povećali prihodi malih poljoprivrednih gospodarstava, a koji su ključni za održivu prehranu u rastućoj globalnoj populaciji. To uključuje poboljšanje ljudske dobrobiti kroz održivi način življenja: povećati prihod i produktivnost malih poljoprivrednih gospodarstava i osigurati mogućnost zapošljavanja u ruralnim područjima.
U svijetu izobilja, nitko ne bi trebao biti gladan. Do 2050. godine procjenjuje se da će na svijetu biti preko 9 bilijuna ljudi, stoga moramo raditi zajedno i osigurati da svi dobiju potrebnu hranu. Sada je na svima nama, vladi, poduzetnicima, civilnom društvu, poljoprivrednicima i individualcima da se udružimo i iskorijenimo glad u našem svijetu, jer kad nisi gladan, mogućnosti postaju beskonačne.
Izvori teksta: IFOAM || World Food Programme || UN.org
