Proljeće je vrijeme promjenjivih vremenskih uvjeta – jedan dan je vruće i sunčano, a već drugi dan iznenada dođu niske temperature i mraz. Ponekad je šteta od mraza mala ili nikakva, ali ponekad mraz može ostaviti izuzetno velike posljedice na biljkama. Na jak mraz otporno je samo nekoliko biljnih vrsta, dok kod ostalih može uništiti sve novoizrasle izboje, cvjetne pupoljke i novoformirane plodove. Poljoprivrednici znaju da proljetno vrijeme često može naštetiti biljkama, tako da na dnevnoj bazi prate vremenske uvjete na TV-u, u novinama ili u detaljnoj vremenskoj prognozi AGRIVI sustava za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Na neki način, oni su spremni za to, ali može ih iznenaditi kada ga najmanje očekuju, kako se i dogodilo prije tjedan dana u nekim zemljama Europe (Hrvatska, Slovenija).
Kako dolazi do pojave mraza?
Mraz je sloj leda koji se formira u vlažnom zraku uslijed hladnih uvjeta, obično preko noći. U umjerenim klimatskim područjima, najčešće se pojavljuje kao krhki bijeli kristali ili smrznuta rosa uz površinu zemlje, dok se u hladnim područjima pojavljuje u više različitih oblika. Mraz nastaje kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0°C.
Kako spriječiti smrzavanje biljaka?
Tipične mjere za sprečavanje šteta od mraza uključuju:
- uvođenje moćnih puhalica za simuliranje vjetra, za sprječavanje nastanka akumulacije hladnog zraka
- pokrivanje ili umatanje biljaka (visoko vrijednosne biljke-voćke)
- grijanje, čime se usporava pad temperature
- proizvodnja dima za smanjenje hlađenja zračenjem
- prskanje usjeva slojem vode koji oslobađa latentnu toplinu, sprečavajući pritom štetno smrzavanje tkiva biljaka
Poljoprivrednici zaštićuju voćnjak od mraza
Što učiniti s biljkama nakon mraza?
Mraz i niske temperature mogu oštetiti ili ubiti mnoge biljke. To uglavnom ovisi o vrsti biljke, izloženosti tkiva te niskim temperaturama: “lagani mraz” nastaje pri temperaturi -2 do 0 ° C, dok pri temperaturi manjoj od -2° C nastaje ”teži mraz” koji može znatno oštetiti mnoge vrste biljaka. Iako korjenasto i lisnato povrće može tolerirati mraz, ono može biti oštećeno ako temperatura padne još niže (ispod -4 ° C). Mladi izdanci na voćkama ne mogu tolerirati mraz. Cijela vidljiva biljka može u potpunosti posmeđiti ili može otpasti svo lišće i formirani cvijetovi, ostavljajući gole stabljike.
Nakon što je mraz oštetio biljke, poljoprivrednici pokušavaju pravilno upravljati bržim oporavkom biljaka i novim rastom, uz pomoću biljnih biostimulatora. To su proizvodi koji sadrže veliku količinu aminokiselina koje pomažu u usvajanju hranjivih tvari i radu svih biokemijskih i enzimskih procesa u biljci, čime se poboljšavaju metaboličke aktivnosti biljke. Uz primjenu biostimulatora biljke mogu lakše preživjeti sve uvjete stresa, kao što su mraz, niske ili visoke temperature, tuča ili suša.
Učinci biljnih biostimulatora su da:
- promiču intenzivan rast plodova
- stimuliraju sintezu proteina (aminokiseline) i drugih prekursora hormona i enzima, stimulirajući metaboličku aktivnost biljnih organa
- stimuliraju fiziološke procese u biljci, kao što su; fotosinteza, respiracija, sinteza amino kiselina, sinteza ugljikohidrata, sinteza nukleinske kiseline
- stvaraju organski kompleks s hranjivim elementima i potiču translokaciju unutar biljke
Danas poljoprivrednici mogu pronaći mnogo proizvoda s biostimulativnim učinkom na biljke koji su dostupni na tržištu. Mogu se primjenjivati na različitim kulturama i vrstama poljoprivredne proizvodnje.
Bez obzira na to koji proizvod odabrali, poljoprivrednici će uspjeti spasiti svoje biljke. Čak iako ne možete spriječiti mraz u potpunosti, možete upravljati mjerama kojima ćete spasiti svoje biljke i stimulirati njihov brži oporavak, kako bi u konačnici spasili budući prinos.
