Globalna sigurnost hrane jedno je od gorućih pitanja za čovječanstvo, a ključ za postizanje ovog cilja je poljoprivreda. Mnogo čimbenika koji imaju velik utjecaj na proizvodnju hrane: nedostatak vode i dezertifikacija koja smanjuje količinu obradivih površina; klimatske promjene te biljni insekti i bolesti koji postaju sve otporniji na pesticide. Ključni elementi epidemije biljnih štetnika uključuju određene prakse upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom kojima se povećava brojnost domaćina štetnika, npr. povećanjem biljnog sklopa na polju, veličinom obradivih površina i kontinuiranim uzgojem usjeva iste vrste ili porodice. Takva praksa ne samo da povećava ranjivost biljaka domaćina već i olakšava prenošenje biljnih patogena.
Koliko su biljni štetnici ozbiljan problem?
Za poljoprivrednike diljem svijeta, biljni su štetnici već odavno ozbiljan problem. Oni su odgovorni za gubitak 10- 16% prinosa svih kultura tijekom proizvodnje, ali i još više uslijed gubitaka tijekom procesa transporta, prerade i skladištenja. Od mikroskopskih gljivica, bakterija i virusa do insekata i drugih životinja, mnogo je različitih vrsta štetnika koji utječu na prinos svakodnevnih poljoprivrednih kultura poput žitarica, krumpira, voća i povrća. Ove štetočine razvile su mehanizam brzog razmnožavanja i lakog prenošenja, kako bi brzo i lako pronašli nove domaćine.
Postoji mnoštvo bolesti i insekata koji ugrožavaju poljoprivredne kulture, a mogu se razvrstati u kategorije po štetama koje nanose ili načinima suzbijanja:
Najgori povijesni štetnici
- pustinjski skakavac (Schistocerca gregaria L.), štetnik poznat iz biblijskih vremena; napada velik broj kultura a napadom u roju mogu opustošiti polje za samo sat vremena.
- vještičja metla (Crinipellis perniciosa), bolest kakaa koju su ljudi namjerno donijeli u Brazil, s ciljem slabljenja političke moći poljoprivrednih proizvođača kakaa. Proizvodnja u regiji je zbog zaraze pala za 75%, zbog čega je Brazil od svjetski vodećeg kakao proizvođača pao na 13. mjesto.
Štetnici koje je najteže suzbijati
- južnoamerička plamenjača kaučukovca (Microcyclus ulei), koju uzrokuje gljiva i čini proizvodnju stabala kaučukovca u Južnoj Americi nemogućom. Bolest je 1912.g. uništila pokušaj Henrya Forda da uzgaja kaučukovac za proizvodnju automobilskih guma u Brazilu, čime je izgubio investiciju vrijednu 250 milijuna $.
- venuće kave (Fusarium xylarioides), bolest koja se širi putem tla i mačetama kojima se orezuju stabla. Jedini način da se bolest zaustavi je vađenje svih stabala na zaraženim parcelama te čekanje godinu dana prije ponovne sadnje, nakon čega pak treba čekati četiri godine do pune rodnosti stabala.
Štetnici čije je suzbijanje najskuplje
- kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera L.), štetnik za čije je suzbijanje potreban velik broj pesticida, ali i novaca za troškove razvoja otpornih sojeva kulture
- plamenjača krumpira (Phytophthora infestans), gljiva koja je izazvala glad u Irskoj, uslijed potpunog uništenja nasada krumpira (1845-1852), zbog čega je milijun ljudi umrlo a milijun ljudi emigriralo iz Irske, što je smanjilo broj stanovništva za 24%
- lisna hrđa kave (Hemilaea vastatrix), gljiva koja je uništila proizvodnju kave na Šri Lanki (Cejlon), u 19. stoljeću, što je dovela do prelaska na ispijanje čaja u Velikoj Britaniji
Najgori skladišni štetnici
- žitna trogoderma (Trogoderma granarium L.), kukac kojeg je teško kontrolirati, jer se hrani raznim suhim materijalima. Otporan je na insekticide i može dugo preživjeti bez hrane. Zaraze mogu dovesti do 70% oštećenja zrna, što proizvod čini nejestivim i netržnim.
Najgori štetnici uslijed djelovanja klimatskih promjena
- borov potkornjak (Dendroctonus ponderosae L.), kukac koji je ubio 13 milijuna hektara šume usukanih američkih borova u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Općenito, uslijed klimatskih promjena mnogi štetnici stabala (potkornjaci) hladnih sjevernih podneblja postati će destruktivniji, jer će više temperature povećavati zimski opstanak štetnika, a time i omogućiti razvoj dodatne generacije u ljetnim mjesecima.
Najotporniji štetnik
- krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata L.), u više od 50 godina suzbijanja razvila je otpornost na 52 različita kemijska spoja
Sljedeći koraci za upravljanje suzbijanjem biljnih štetnika
U bilo kojem trenutku, zbog vremenskih uvjeta, mutacije zaraznog oblika, te pojave otpornosti na kemijske pesticide, štetnici se neočekivano šire. Ono što poljoprivrednicima treba, jest bolje praćenje štetnika koristeći alarme za štetnike AGRIVI sustava za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom, kako bi poljoprivrednici na vrijeme mogli poduzeti određene mjere zaštite biljaka. Prema vremenskim uvjetima na vašim poljima u narednih 7 dana, sustav vas obavještava o mogućem napadu štetnika i/ili bolesti za svaku kulturu koju uzgajate. Tako imate dovoljno vremena za pripremu bioloških ili kemijskih sredstava za zaštitu biljaka. Čak i nakon što je određena kultura proizvedena, uskladištena i transportirana, može doći do određenog postotka gubitka. A kada dođe do gubitka, nije izgubljena samo proizvedena kultura (hrana), već i određeni postotak polja, vode, rada, sjemena, pesticida i gnojiva, pa tako i određeni postotak financijskog i ekološkog gubitka.
Vodite brigu o globalnoj sigurnosti hrane, pratite vremenske uvjete u AGRIVI sustavu.
Izvor teksta: BBC || Springer Link || Global Food Security|| Carbon Brief
