Klima se ubrzano mijenja i bez obzira koje mjere sada poduzmemo, nastaviti će se mijenjati u doglednoj budućnosti. Te promjene će biti značajne i za poljoprivredu, što povećanjem temperatura, mijenjanjem raspodjela oborina, te novim pragom suzbijanja bolesti i štetnika, predstavljajući tako nove rizike za hranu i poljoprivredu. Donedavno poljoprivreda je u raspravama o klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim faktorom uglavnom bila ”žrtva”. No, sada raste svijest o tome koliko poljoprivreda zapravo utječe na klimatske promjene i na koji se način sustav poljoprivredne proizvodnje može prilagoditi tim promjenama, kao i poljoprivredni potencijal za smanjenje klimatskih utjecaja. Ta spoznaja dovela je do stvaranja koncepta ”poljoprivreda prilagođena klimatskim promjenama”. A što točno znači termin ”poljoprivreda prilagođena klimatskim promjenama”? U širem smislu, ona znači već dokazane poljoprivredne tehnike, kao malčiranje, sadnja međuusjeva, konzervacijska poljoprivreda, plodored, integrirani sustav uzgoja biljaka i životinja, šumarstvo, bolje napasivanje, bolje gospodarenje vodom, ali i nove prakse kao što je bolje praćenje vremenske prognoze, usjevi otporni na sušu i poplave, te osiguranje usjeva i stoke. Organizacija hrane i poljoprivrede UN-a (FAO) definirala je klimatski pametnu poljoprivredu kao cjelinu koju čine tri glavna stupa:
- Sustavno povećavanje poljoprivredne produktivnosti i prihoda
- Prilagodbe i jačanje otpornosti na klimatske promjene
- Smanjenje i/ili uklanjanje emisije stakleničkih plinova, gdje je moguće
Poljoprivreda je odgovorna za emitiranje čak ¼ stakleničkih plinova. Rižina polja i stoka glavni su izvor metana, stakleničkog plina koji je 20 puta opasniji od ugljičnog dioksida. Prekomjerna upotreba dušičnih gnojiva ne samo da zagađuje rijeke i jezera, što je dovelo do ogromnih ”mrtvih zona”, već i uzrokuje stvaranje dušičnog oksida, koji je kao staklenički plin 310 puta opasniji od ugljičnog dioksida. Poljoprivredom nastaje polovica od ukupne količine metana koja produkta ljudske aktivnosti i oko 60% dušičnog oksida. Velike količine ugljičnog dioksida stvaraju se i krčenjem šuma u cilju dobivanja više obradivih površina. Poljoprivreda prilagođena klimatskim promjenama način je za postizanje kratkoročnih i dugoročnih poljoprivrednih razvojnih prioriteta pred klimatskim promjenama i služi kao most ka drugim razvojnim prioritetima. Na tu temu biti će održana 21. Konferencija stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC, Pariz, Francuska, prosinac 2015). COP21 će biti prekretnica u međunarodnim klimatskim pregovorima, gdje će sve zemlje biti obvezane univerzalnim klimatskim sporazumom. Svjedočiti će i promjeni paradigme gdje klimatske promjene više neće biti emisija ”raspodjele tereta”, nego i prilika za otvaranje novih radnih mjesta i bogatstvo, izmišljanje novih modela proizvodnje i potrošnje. ”Da bi osigurali hranu i u budućnosti, poljoprivreda mora postati otporna na klimu. Vlade i zajednice diljem svijeta prihvaćaju inovacije koje poboljšavaju živote milijuna ljudi, a u isto vrijeme smanjujući utjecaj poljoprivrede na klimu. Ti uspješni primjeri pokazuju kako Poljoprivreda prilagođena klimatskim promjenama ima više oblika, te stoga treba služiti kao primjer za buduće politike i ulaganja. ” (Michael Hailu, CTA Director; Bruce Campbell, CCAFS Director)
