Unatoč činjenici da je poljoprivreda jedna od najvažnijih ljudskih djelatnosti koja donosi hranu na naše stolove, također je i značajan doprinositelj globalnom zagađenju. Neodržive poljoprivredne prakse uzrokuju gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, eroziju, te zagađenje tla i vode. Međutim, ukoliko se poljoprivredom upravljanja održivo, ona predstavlja izvor rješenja za buduće zahtjeve. Organska poljoprivreda, kao održiva poljoprivredna praksa, počela je kao vizija pojedinaca. Danas je u svijetu 2,3 milijuna registriranih poljoprivrednika koji se bave organskim uzgojem usjeva na 43.7 milijuna hektara u 172 zemlje. Iako ova poljoprivredna praksa zauzima samo 1% svjetskih poljoprivrednih površina, njene prednosti sve više dolaze do izražaja. Pri tome je vrlo važno istaknuti Bhutan, kao prvu zemlju koja je u potpunosti prepoznala te prednosti, te se obvezala kako će do 2020. godine postati 100% organska zemlja. Slijedeći primjer Bhutana, država u Indiji, Sikkim, pretvorila je 75 000 hektara u certificirana organska gospodarstva.
Što je najbolje u organskoj poljoprivredi?
Iako se stalno vode znanstvene i javne rasprave o ekološkoj poljoprivredi i organskim praksama upravljanja, ovaj oblik poljoprivredne proizvodnje ima mnoge prednosti na tlo i čovjeka:
- ne ugrožava okoliš; organske poljoprivredne prakse ne predstavljaju rizik za vodu, tlo i zrak; organska gnojiva poboljšavaju organsku tvar u tlu i tako izdvajaju velike količine ugljika iz atmosfere u tlo
- organske prakse upravljanja tlom poboljšavaju plodnost tla; stajski gnoj kombiniran s plodoredom povećava sadržaj hranjiva u tlu, smanjuje eroziju, povećava vlažnost u tlu tijekom sušnih razdoblja i tako omogućuje zdravo i održivo tlo koje se može koristiti duže vrijeme
- smanjeni troškovi ulaganja; troškovi organskih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja znatno su manji nego u konvencionalnoj poljoprivredi zbog korištenja besplatnih prirodnih resursa
- dodana vrijednost proizvoda; organski proizvedeni usjevi mogu postići veću tržišnu cijenu od konvencionalnih usjeva, što znači da poljoprivrednici ostvaruju veće prihode
- zdrava hrana; organska hrana slobodna je od bilo kakvih kemikalija, hormona i umjetnih boja i konzervansa, što eliminira sve zdravstvene rizike
Prednosti organske poljoprivrede
Organska poljoprivreda kao sve popularnija poljoprivredna praksa
Ne samo da je organska poljoprivreda prepoznata među poljoprivrednicima koji su spremni primijeniti ove održive prakse na svom gospodarstvu, već je ujedno i prikladan način proizvodnje za poljoprivrednike u zemljama u razvoju koji nemaju pristup umjetnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja. Zanimljivo je i da mnogi konvencionalni poljoprivrednici sve više prepoznavaju vrijednosti organskih praksi, te se odlučuju na primjenu pojedinih, ili se čak u potpunosti prebacuju s konvencionalnog na organski uzgoj. Neke od praksi koje konvencionalni poljoprivrednici koriste jesu gnojenje stajskim gnojem s ciljem poboljšanja plodnosti iscrpljenog tla i poboljšanja organske tvari u tlu. Još jedna organska praksa na koju se konvencionalni poljoprivrednici mogu osloniti jest biološka zaštita bilja, poput korištenja prirodnih neprijatelja (predatora) ili anaerobne dezinfekcije tla, o kojima smo pisali i u prethodnim blogovima. Organska poljoprivreda određena je opsežnom regulacijom i ograničenjima, stoga je vođenje evidencije u ovom tipu uzgoja često zamoran posao poljoprivrednicima. AGRIVI softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom pomaže im u jednostavnom praćenju svih aktivnosti na polju, daje najbolje organske prakse za 100 različitih usjeva, te vodi evidenciju korištenja svih organskih materijala, radnih sati i financija. Uz moćnu AGRIVI analitiku, softer omogućuje poljoprivrednicima praćenje kompletne produktivnosti i profitabilnosti na temelju unesenih podataka.
Ovladajte svojim organskim poljoprivrednim gospodarstvom jednostavno, koristite AGRIVI!
Izvor teksta: Organic Farming Research Foundation || FAO || Organic Food
Izvor slika: Behance
