Integrirana poljoprivredna proizvodnja je kompletan sustav gospodarenja u poljoprivredi kojem je cilj održiva poljoprivreda. To je dinamičan pristup koji se može primijeniti na bilo koji tip poljoprivrednog uzgoja diljem svijeta. U integriranom sustavu posebna se pažnja obraća na detalje te kontinuirano poboljšanje svih segmenata uzgoja uključenih u integriranu proizvodnju. Integrirani uzgoj kombinira najbolje od modernih alata i tehnologija s tradicionalnim praksama.
Integrirani sustav uključuje okoliš, karakteristike tla, geografski položaj, genetiku, te ekologiju biljaka i životinja. Ono uključuje i poljoprivredne prakse upravljanja, ciljeve i način života ljudi, društvena ograničenja, ekonomske prilike, marketinške strategije te vanjske čimbenike. Sustav također odražava raspoložive prirodne resurse i utjecaj na njihovo korištenje, održanje divljih životinja, uzgajanih biljnih i životinjskih vrsta, mikroorganizme, te zapravo sve definirane i nedefinirane čimbenike koji u konačnici djeluju na ishod proizvodnje, koji nikada nije isti.
- Povećana produktivnost i profitabilnost
- Održivost
- Uravnotežena hrana
- Sigurnost okoliša
- Recikliranje resursa
- Prihodi tijekom cijele godine
- Usvajanje novih tehnologija
- Rješenje krize energenata – gorivo i krmna hrana
- Smanjeno krčenja šuma
- Učinkovitost ulaznih i izlaznih proizvoda
U integriranoj proizvodnji, posebna se pažnja obraća na zaštitu biljaka koja se bazira na biološkim, tehničkim i kemijskim metodama, pažljivo uravnoteženim s ciljem zaštite okoliša i održanjem profitabilnosti poljoprivrednog uzgoja. Princip integrirane zaštite biljaka je povećanje proizvodnje usjeva uz smanjeno korištenje pesticida. Ujedno je i neophodan element u integriranoj proizvodnji, koji je bitan dio cjelovitog pristupa integriranom načinu proizvodnje prema održivoj poljoprivredi.
Integrirana proizvodnja okuplja raznolike komponente, poput poljoprivrede, vrtlarstva, šumarstva i stočarstva, koji čime stabilno poljoprivredno gospodarstvo. U sustavu je naglasak na kombiniranju uzgoja usjeva s drugim aktivnostima, poput uzgoja peradi, svinja, uzgoj gljiva, proizvodnje bioplina itd.
Postoje i mnogi čimbenici koji utječu na održanje principa integrirane poljoprivrede:
- Uvjeti tla i klime odabranog područja
- Dostupnost resursa, zemljišta i radne snage
- Sadašnja razina iskorištenja resursa
- Ekonomika predloženog integriranog poljoprivrednog sustava
- Vještine upravljanja poljoprivrednika
S ciljem smanjenja upotrebe pesticida, zaštite okoliša, postizanja održivosti i stabilnosti poljoprivrednog gospodarstva, svaki dan sve više poljoprivrednika prelazi na integrirani sustav uzgoja. Smatra se da je integrirana proizvodnja odgovor na probleme povećanja proizvodnje hrane, za povećanje prihoda i poboljšanje prehrane malih poljoprivrednika na obiteljskim gospodarstvima s ograničenim resursima, a bez štetnog utjecaja na okoliš i poljoprivredni eko-sustav. Prakticiranje integriranih načela uzgoja, poljoprivrednici mogu pratiti i u AGRIVI sustavu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koji im omogućuje upravljanje svim aktivnostima na poljima, resursima (poput zaposlenika, mehanizacije i polja), zalihama te financijama. Sustav također nudi detaljnu analitiku s nadzornim pločama te ispis izvještaja koji sadrže sve unesene podatke i tako poljoprivredniku daje cjelokupan pregled ”zdravlja” njegovog poljoprivrednog gospodarstva.