Od samih početaka poljoprivrede, žitarice su bile od velike važnosti za zdravlje i prehranu čovječanstva. Prvenstveno su se uzgajale za prehranu ljudi i životinja, a njena važnost u prehrani održala se do danas. Kao cjelovito zrno, žitarice su bogat izvor vitamina, minerala, ugljikohidrata, masti, ulja i proteina. Žitarice daju više hranidbene energije u svijetu od bilo kojeg drugog usjeva, stoga se uzgajaju u većim količinama. Sukladno tome nose i odgovarajuće ime (eng. Cereals), koje je nastalo od riječi Ceres – rimske boginje žetve i poljoprivrede.
Vrijeme i način uzgoja žitarica varira od zemlje do zemlje, ovisno o nekoliko faktora, poput stupnja ekonomskog razvoja, karakteristike tala, količine oborina i poljoprivrednih tehnika u poljoprivrednom uzgoju. Najpoznatije žitarice su pšenica, riža, kukuruz, raž, zob, sirak i proso.
Mlade biljke raži u polju
Sve žitarice uzgajaju se na sličan način. Većinom su to jednogodišnje biljke koje se mogu uzgajati od tropskih nizina pa sve do Sibira. Bez obzira na mjesto uzgoja, dobro gospodarenje tlom izuzetno je važno, poput uzgoja u plodoredu, kao jedna od značajnih tehnika za smanjenje troškova proizvodnje, jer stalan uzgoj kultura na istom polju iliti uzgoj u monokulturi povećava rizik od napada bolesti, štetnika i korova. Pogodne pretkulture za sjetvu žitarica su mahunarke, uljarice i krmno bilje. Pretkulture mogu biti bilo koje kulture koje nisu članovi porodice trava, a ostavljaju tlo dovoljno rano kako bi se sjetva žitarica obavila na vrijeme.
Gospodarenje tlom također se odnosi i na dobru obradu tla, te gnojidbu. Obrada utječe na svojstva tla, stvara bolju strukturu tla i smanjuje ukupne troškove poljoprivredne proizvodnje. Da bi se pak osigurala dobra plodnost tla, potrebno je prvo napraviti kemijsku analizu tla, te ovisno o rezultatu, odrediti optimalnu količinu gnojiva. Posebice oprezno treba dozirati dušik, jer su žitarice osjetljive na prevelike količine, koje uzrokuju polijeganje, smanjuju prinos i samu kvalitetu žetve. Količina dušika dodana gnojidbom ovisi o gnojidbi prethodnog usjeva, primjeni organskih i mineralnih gnojiva te tipu tla. Većina dušičnih gnojiva primjenuje se prije same sjetve žitarica.
Sjetva žitarica
Sjetva se može obaviti na nekoliko načina, obzirom na razmak redova i sjemenki unutar reda – tako raspoznajemo sjetvu u uske redove, sjetvu u redove i sjetvu širom (omaške). Ovisno o klimi i svojstvima tla, dubina sjetve varira od 2 do 10 cm.
Kompletnu tehnologiju uzgoja žitarica, od sjetve, gnojidbe do zaštite i žetve, možete pronaći u AGRIVI sustavu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koji vam daje najbolje proizvodne prakse za uzgoj vaših usjeva. Unaprijedite svoju poljoprivrednu proizvodnju, koristite AGRIVI .
