Zagađenje je uvođenje onečišćenja u okoliš koje uzrokuje štetu i ljudima i drugim živim organizmima, ili koje pak u obliku kemijskih tvari ili energije, poput buke, topline ili svjetlosti, oštećuje okoliš. Zagađivači mogu biti prirodne tvari ili energija, a smatraju se zagađivačima kada ih je više od dopuštene prirodne razine. Do zagađenja okoliša dolazi kada okoliš više ne može sam obraditi i neutralizirati štetne nusprodukte ljudskog djelovanja poput otrovnih ispušnih plinova, a da ne dođe do strukturnog ili funkcionalnog oštećenja sustava. Onečišćenje s jedne strane nastaje, jer priroda ne zna kako razgraditi neprirodne elemente (antropogene zagađivače), dok s druge strane, zbog nedovoljno znanja ljudi kako te zagađivače umjetno razgraditi. Proces razgradnje može trajati dugi niz godina, tijekom kojih će priroda pokušati razgraditi zagađivače. Jedan od najgorih slučaja za prirodu je razgradnja radioaktivnih zagađivača, koja može potrajati i nekoliko tisuća godina.
Lista najzagađenijih gradova u svijetu
Zašto je zagađenje važan problem? Važno je ponajviše zbog negativnog utjecaja na ključne okolišne funkcionalnosti, kao što je osiguravanje čistog zraka i čiste vode, bez kojih život na Zemlji, kao što znamo, ne bi postojao. No glavni razlog zbog kojeg nastaje zagađenje su ljudi. Zagađenje utječe na naš okoliš, jer onečišćuje vodu, što utječe na životne uvjete ljudi i biljaka. A ako nemamo čistu vodu za uzgoj biljaka i drveća, kako ćemo napraviti papir i uzgajati usjeve za prehranu ljudi?
Vrste zagađenja okoliša Općenito govoreći, mnogo je vrsta onečišćenja okoliša, ali najvažnije su:
- zagađenje zraka – neki od najznačajnijih su sumporni dioksid, dušikov dioksid, ugljikov monoksid, ozon, hlapivi organski spojevi i čestice, koje su uz radioaktivne zagađivače vjerojatno među najdestruktivnijim (posebno kada su nastale nuklearnim eksplozijama)
Izvori zagađenja zraka
- zagađenje vode – uključuje insekticide i herbicide, prehrambeni otpad, zagađivače iz uzgoja stoke, hlapive organske spojeve, teške metale, kemijski otpad i drugo
- zagađenje tla (kontaminacija) – ugljikovodici, otapala i teški metali
U suvremenim razvijenim društvima, fosilna goriva (nafta, plin, ugljen) nadišla su gotovo sve granice i čvrsto se udomaćila u našim svakodnevnim životima. Ne samo da ih koristimo za naše svakodnevne potrebe (npr. za automobile), već su također (posebno nafta) prisutna u raznim proizvodima poput plastike, otapala, deterdženata, asfalta, mazivih ulja, te raznih kemikalija za industrijsku uporabu. Među drugim izvorima zagađenja, posebno je važno spomenuti poljoprivredu i stočarstvo kao jedne od najvećih izvora emisije amonijaka, koja rezultira onečišćenjem zraka. Od ukupno stvorenih stakleničkih plinova, u poljoprivrednoj proizvodnji nastaje oko 30% – tako poljoprivredna tla stvaraju 32%, stoka 31%, uzgoj usjeva 12%, gnojiva 6% i ostale emisije 19%.
Zagađenje okoliša uzrokuje velike smetnje, ne samo ljudima nego i životinjama, dovodeći mnoge životinjske vrste do granice ugroženosti, pa čak i izumiranja. Kako priroda zagađenja okoliša prelazi granice gradova i zemalja diljem svijeta, zagađenje je znatno teže kontrolirati i smanjiti. Nadaleko je poznato da smo već skoro potrošili izvore prirodnih resursa – na temelju postojećih izvora, ne postoji način da se okoliš oporaviti na vrijeme i nastavi dobro “obavljati” svoju ulogu u budućnosti. Sve na našoj planeti međusobno je povezano, i dok nas priroda opskrbljuje vrijednim izvorima okoliša, bez kojih ne bi mogli postojati, mi svi ovisimo o našem međusobnom djelovanju te načinu na koji postupamo prema prirodnim resursima.
Infografika o zagađenju
