Kruška je poslastica koja je bila poznata već u kamenom dobu. Porijeklo ovog ukusnog voća područje je jugoistočne Europe i zapadne Azije. Danas se uglavnom uzgaja u područjima gdje prevladava blago umjerena klima kao što su sjeverna Amerika, Europa i Azija. U svijetu postoji više od 5000 sorata kruške, čiji su plodovi različitih oblika, boje i okusa. U Europi i sjevernoj Americi prevladava uzgoj Europske kruške (Pyrus communis L.), dok na području Azije uzgoj Azijske kruške (Pyrus pyrifolia (Burm.) Nak.) poznata i kao Nashi kruška.
Kruške obiluju vlaknima, a jedan plod može zadovoljiti čak 16% od ukupne dnevne potrebe za vlaknima. Plod čini 84% vode, a zbog laksativnog i diuretičkog djelovanja poželjan je u prehrani male djece i starijih. Na 100 g svježeg voća kruška sadrži svega 30-35 kalorija što ih svrstava u niskokalorične namirnice. Kao i drugo voće, kruške obiluju vitaminima i mineralima. Prema tome, dnevna konzumacija svježih krušaka svakako može pridonijeti ljudskom zdravlju. Da bi se proizveli plodovi koji zadovoljavaju tržišnu kvalitetu, voćari se susreću s nekoliko izazova u uzgoju kruške. Iako se uzgajaju diljem svijeta, kruške su jako osjetljive na apsolutne minimalne temperature tijekom zime, te na proljetni mraz u vrijeme cvatnje, koji može uništiti cvjetove i formirane mlade plodove. Krušku također napada velik broj štetnika, od kojih je najznačajnija kruškina buha (Psylla pyricola).
Štete na lišću, plodu i stabljici uzrokovane napadom kruškine buhe
Kruškina buha čini štete na biljci na nekoliko načina; dovodi do gubitka prinosa i vigora biljke, a ponekad uzrokuje uginuće cijele biljke usred napada bolesti uzrokovane fitoplazmom koju prenosi kruškina buha. U kojoj će mjeri biljka biti zahvaćena fitoplazmom, ovisi o sorti, podlozi, kvaliteti uzgojnog područja, te veličini populacije buha na biljci. Voćke napadnute kruškinom buhom prekrivene su ljepljivom mednom rosom koja nastaje kao posljedica hranjenja nimfa. Medna rosa kaplje na plodove na kojima se zatim razvija crna čađava plijesan. Plijesan uzrokuje smeđe mrlje na plodovima i time umanjuje tržišnu vrijednost ploda. Rast i produktivnost biljke može biti ozbiljno narušena za jednu sezonu ili nekoliko narednih.
Zaštita krušaka od buhe provodi se tijekom mirovanja biljke, kako bi se što uspješnije smanjio broj populacije. Tretiranje tijekom vegetacije se ne preporučuje, jer se ne postiže željeni učinak na štetnika. Za uspješno upravljanje štetnicima poljoprivrednici koriste razne kemijske insekticide, dok oni u organskoj proizvodnji koriste prirodna insekticidna ulja i kaolinsku glinu.
Kako poljoprivrednici mogu kontrolirati štetnike uz AGRIVI sustav?
AGRIVI sustav alarmima obavještava poljoprivrednika o mogućem napadu pojedinog štetnika, ukoliko su vremenski uvjeti na polju optimalni za njegovu pojavu. Osim pravovremene zaštite, AGRIVI sustav također omogućuje poljoprivrednicima lakše suzbijanje štetnika kruške, dajući im popis aktivnih tvari kojima mogu suzbiti pojedinog štetnika, te pripadajući popis pesticida. Poljoprivrednici također mogu pratiti sve aktivnosti u polju, kao i zaštitu kruške. Sve što unesu u sustav, poput potrošenih količina pesticida s odgovarajućim troškovima, sustav analizira i omogućuje jasan uvid u produktivnost i profitabilnost te cjelokupno zdravlje poljoprivrednog gospodarstva. Isplati li se uzgajati kruške obzirom na mnoge izazove u uzgoju? Mnogi poljoprivrednici diljem svijeta koriste AGRIVI sustav za upravljanje poljoprivredom kako bi poboljšali svoj uzgoj. Budite jedan od njih, započnite s korištenjem AGRIVI sustava i unaprijedite svoju proizvodnju.
