Tlo nastaje kao rezultat složene mreže bioloških, kemijskih i fizičkih procesa. Uloga mikroorganizama u tlu je od velikog značaja, budući da su odgovorni za većinu bioloških transformacija i razvoj stabilnih i labilnih bazena ugljika (C), dušika (N) i drugih hranjivih tvari, koji olakšavaju stvaranje biljnih zajednica. Dok god ima ugljika kao izvora energije, i mikroba će u tlu biti u velikom broju. Štoviše, u žličici tla ima više miroba nego što ima ljudi na Zemlji. Tlo sadrži 8-15 tona raznih mikroba, koje čine bakterije, gljivice, protozoa, nematode, gliste i člankonošci.
Relativan broj i biomasa mikrobnih vrsta na 0-15 cm dubine tla
Bez mikroorganizama u tlu, ni nas ne bi bilo. Posao koji oni obavljaju je nevjerojatno kompleksan, ali sve se svodi na to da mikrobi jedu, pa samim time i jedemo. Bez rada mikroba u tlu, biljke nisu u mogućnosti uzeti iz tla sva potrebna hranjiva. Mikrobi su živi, i moraju se hraniti da prežive, a ta hrana dolazi od organske tvari. Kako troše potrebne hranjive tvari, stvaraju hranu biljkama, kao što su dušik, ugljik, kisik, vodik, fosfor, kalij i elemente u tragovima. Mikrobi su ti koji pretvoraju NPK i minerale u tlu u obliku u kojem ga biljke mogu koristiti za rast i tako proizvoditi hranu za nas. Koja je uloga bakterija u tlu? Bakterije tla primarni su probavni sustav tla. Njihova aktivnost odgovorna je za gotovo 90% svih bioloških i kemijskih procesa. Na primjer, ključni makronutrijenti poput dušika, sumpora i fosfora zahtijevaju mikrobne transformacije u zoni korijena kako bi bili dostupni biljkama. Bakterije tla i drugi mikroba također:
- transformiraju hranjive tvari iz “oblika nedostupnog biljkama” u ”oblik dostupan biljkama”
- poboljšavaju prozračivanje tla rahljenjem zbijenih i kompaktnih tala. Voda se tada bolje infiltrira i procijeđuje
- razgrađuju organske otpadne tvari kao što su lišće i gnoj u organski humus, koji pohranjuje i vlagu i hranjive tvari
- uravnotežuje kiselost i lužnatost tla, stvoraju ugljičnog dioksida potreban biljkama, kao i vitamine, toksine i hormone koji hrane i štite biljni sustav
- razgrađuju pesticide i ostale kemikalije u tlu
- suzbijaju patogene mikroorganizama koji uzrokuju bolesti
Mikroorganizmi tla su živi dišući organizmi koji, stoga, trebaju jesti. Njihova hranjiva prvenstveno proizlaze iz organske tvari kojom se hrane. Prednost je da oni obavljaju i druge funkcije koje doprinose boljem životu biljke. Azobacter je, primjerice, rod slobodno živuće bakterije koja pretvara atmosferski dušik u amonijak, čineći ga dostupnim biljkama za korištenje. Međutim, ovaj se proces odvija, samo ako su ispunjeni određeni uvjeti, jer aktivnost bakterije Azobacter inhibira mnoštvo toksičnih minerala i organskih spojeva, ali može tolerirati relativno visoku slanost, a i aktivnost im je poboljšana u glinenom mediju.
Kako mikrob tla Azobacter pretvara dušik u oblik dostupan biljkama
Source: Artemis&Angelio Co.,Ltd
Mikrobi omogućavaju bolju toleranciju biljaka na ekstremne promjene temperatura, slanost tla te drugih izazova klimatskih promjena. Postoji i dokaz kako mikrobi doprinose fino ugođenim okusima vrhunske kvalitete proizvoda, kao na primjeru jagode. Proizvoditi više hrane uz manje sredstava čini se predobro da bi bilo istinito, ali poljoprivrednici diljem svijeta imaju trilijune potencijalnih partnera koji im mogu pomoći u postizanju tog ambicioznog cilja. Ti partneri su mikroorganizmi tla. Oni nisu poljoprivrednici, ali rade u ime poljoprivrednika, čime olakšavaju njihov rad, povećavaju produktivnost na svakom polju i smanjuju troškove materijala koji smanjuju ionako malu dobit poljoprivrednika.
