Industrijska konoplja (Cannabis sativa L.) je jednogodišnja listopadna biljka koja je u optimalnim uvjetima sposobna za vrlo brz rast. Smatra se kao jedna od najjednostavnijih biljaka za uzgoj, jer zahtijeva malo ili gotovo ništa gnojiva, pesticida ili herbicida. Poznato je da više od 50 različitih virusa, bakterija, gljivica i štetnih kukaca napada konoplju tijekom uzgoja. Međutim, njezin brzi rast i snažna priroda omogućavaju joj da prevlada napad većine bolesti i štetnika. Stabljika industrijske konoplje slična je stabljici marihuane, ali ne sadrži velike količine psihoaktivnog sastojka, štoviše sadrži manje od 0,3% tetrahidrokanabinola (THC). Zbog dugih, teških vlakana stabljike, industrijska se konoplja koristi u proizvodnji od tekstila do kozmetike. Vlakna konoplje su najduža, najjača i najizdržljiva od svih prirodnih vlakana. Od njih se može proizvesti tkanina za proizvodnju anti-alergene odjeće. Od konoplje se čak mogu proizvesti lagani, netoksični građevinski materijali, jednostavni za korištenje.
Iskoristivost pojedinih dijelova konoplje
Konoplja i čovječanstvo povezani su već više od 10.000 godina. Konoplja je bila jedna od prvih poljoprivrednih kultura, i ostala je najveća kultura na planeti, te najvažnija industrija sve do kraja prošlog stoljeća, kada je zabranjen slobodan uzgoj. Iako, tehnički, konoplju nije protuzakonito uzgajati, potrebno je dobiti posebnu dozvolu Agencije za suzbijanje droge (u sklopu Ministarstva pravosuđa). Ove dozvole se pak rijetko izdaju i zahtijevaju pridržavanje određenih sigurnosnih mjera, kao što su ograde, bodljikava žica, zaštitari ili psi. Dok se konoplja suočava sa značajnim zakonskim preprekama zbog bliskog odnosa s marihuanom, većina zemalja ne-zapadnog svijeta nikada nije ni prestala s uzgojem konoplje. Danas konoplju za komercijalnu uporabu uzgaja uglavnom Kina, Mađarska, Engleska, Kanada, Australija, Francuska, Italija, Španjolska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Ukrajina, Indija i zemlje Azije. Ostale zemlje polako rade na oživljavanju industrije konoplje. Kada će se konoplja uzgajati za cijeli spektar svoje proizvodnje, biti će to blagodat za čovječanstvo i planetu Zemlju.
Proizvodnja konoplje za vlakno u svijetu (2006.-2010.)
No, još uvijek većina poljoprivrednika ne može pojmiti sve prednosti uzgajanja biljke koja može rasti u gotovo svakom tlu, s vrlo minimalnim zahtijevima za održavanjem, a koja se može koristiti za gotovo sve. Uzgoj konoplje je profitabilan pothvat, kojeg poljoprivrednici koriste u plodoredu s drugim kulturama, kako bi obogatili tlo i berbu za narednih šest mjeseci. Iza rastuće svijesti i korištenju marihuane u medicinska čuda, biljka konoplje nudi širok raspon rješenja za smanjenje zagađenja planeta:
- proizvodnja papira koja ne zahtijeva sječu stabala i pripremu tretiranjem kemijskim tvarima koje zagađuju vode
- stvaranje plastike koja je jaka i izdržljiva, te biorazgradiva, bez BPA i drugih kemikalija
- proizvodnja četiri puta više vlakana po hektaru od borova i papir od konoplje može se bez reciklirati do sedam puta, u usporedbi s tri puta za papir od bora
- idealan izvor biomase za gorivo, etanol iz konoplje gori veoma čisto
Povijest konoplje je bogata, zanimljiva i vrlo inspirativna, a datira još iz prvih europskih kolonija 1600-ih godina. Konoplju je uzgajao i prvi predsjednik SAD-a, George Washington, a deklaracija o neovisnosti napisana je na papiru izrađenom od vlakana konoplje. Ipak, mnogi ljudi nisu svjesni razlika između konoplje i marihuane, a i vrlo malo znaju o njezinoj povijesti i njezinim potencijalnim vrijednostima. No međutim, kako je podrška za prestanak zabrane uzgoja konoplje sve veća i kako napori dopiru sve dalje, to se ipak mijenja.
Sve o uzgoju konoplje, uključujući zahtjeve i pripremu tla, gnojidbu, održavanje i drugim uvjetima uzgoja, možete naći u AGRIVI sustavu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom.
