Prosa su skupina vrlo varijabilnih sitno sjemenih trava, široko uzgajanih u cijelom svijetu kao žitarice ili sjemenke za krmu i ljudsku ishranu. Prosa su važna u semiaridnim tropima Azije i Afrike (posebno u Indiji, Nigeriji i Nigeru), koji proizvode 97% od ukupne proizvodnje prosa u zemljama u razvoju. Usjev je omiljen zbog kratke vegetacije i svoje produktivnosti u suhim uvjetima s visokim temperaturama. U svijetu se uglavnom uzgajaju pet različita prosa:
- Crvenkasti muhar [Pennisetum glaucum]
- Klipasti muhar [Setaria italica]
- Proso [Panicum miliaceum]
- Afričko proso, kojeg u Indiji nazivaju ragi [Eleusine coracana]
- Fonio [Digitaria exilis]
Proso je vrsta trave koja brzo raste i proizvodi začuđujuću količinu tvrdih, malih sjemenki koje sliče sjemenkama quinoe. U razvijenom svijetu uzgoj prosa nije uobičajen, ali u zemljama u razvoju, proso je doslovno spasilac, zamjenjujući druge ključne žitarice poput kukuruza, riže i pšenice.
Iako je porijeklom iz većine dijelova Starog svijeta, vjerovalo se da je proso prvotno uzgajan u Kini, kao jedna od prvih domaćih žitarica, prije oko 10.000 godina. Trgovci su ga zatim proširili po cijeloj Euroaziji, nakon čega, prema arheolozima, stvari postaju zanimljive. Znanstvenici otkrivaju koliko je proso bilo važno za stvaranje gradova i poljoprivrednog društva i trebali bi ga gledati u sasvim drugačijem svijetlu. Proso je idealan dodatni usjev; uspijeva uz minimalne količine vode i ima vrlo kratku vegetaciju – vrijeme od sjemena do žetve traje samo 45 dana (u usporedbi s rižom koja ima 100 dana), a može se lako uzgajati i na brežuljkastim padinama. Između 2500. i 1600. godine prije Krista, poljoprivrednici su počeli koristiti proso kao sastavni element “višestrukog plodoreda”. Višestruki plodored je način uzgoja više usjeva s kratkim preklapanjem između sezona rasta, tako da se postigne kontinuirana žetva tijekom cijele godine.
Kad je na primjer sezona pšenice gotova, može početi sezona prosa. Na taj način, hrana je dostupuna tijekom cijele godine. Proso je biljka kratke vegetacijske, a minimalne uzgojne potrebe čine ga savršenim kandidatom za stvaranje koncepta višestrukog plodoreda. Sam izgled za kontinuiranom i trajnom žetvom omogućio je ljudima da napuste nomadski stil života i stvore stalna naselja. Stvaranjem stalnih naselja nastaju i gradovi, te komunikacija između gradova i društva.
U razvijenom svijetu proso je najpoznatije kao sjeme za ptice, ali novo istraživanje otkriva se ostavljanjem prosa za ptice čini velika šteta za žita. U stvari, smatra se da bi proso moglo biti, u nekom prilično izravnom načinu, odgovorno za razvoj društva kakvog danas znamo. Proso nije samo prilagođeno za uzgoj na siromašnim, suhim i neplodnim tlima, već je i mnogo pouzdaniji za uzgoj u takvim uvjetima od većine drugih žitarica, što je djelomično proizvodnju prosa učinilo popularnom, posebno u zemljama zapadne Afrike, koje okružuju Saharu. Danas, proso je šesta najvažnija žitarica u svijetu. Najveći svjetski proizvođač je Indija, a slijede osam afričkih zemalja i Kina, koje čine ostatak od deset najvećih proizvođača.
Za proizvodnju dobrog i kvalitetnog prosa, poljoprivrednici moraju imati dobre prakse upravljanja, koja se mogu postići korištenjem AGRIVI softvera. U sustavu poljoprivrednici mogu pratiti cijelu svoju proizvodnju i zaštitili svoje usjeve na vrijeme, jer štetnici može značajno smanjiti prinos ili ga čak uništiti. AGRIVI stoga nudi razne alate za pomoć poljoprivrednicima u upravljanju svojom proizvodnjom. Osim evidencije i alarma za štetnike, sustav nudi izvješća za svaki dio proizvodnje, te moćnu analitiku. Proso je žitarica bez glutena, bogata antioksidantima i magnezijem, mineralom koji pomaže u održavanju normalne funkcije mišića i živaca. Stoga koristite AGRIVI sustav i uzgajajte ovu životno vrijednu biljku.