Štetno djelovanje mraza

Mraz je prevlaka ili sloj leda koji se stvara kada se vanjska temperatura na površini tla spusti ispod temperature rosišta. U blizini tla se stvaraju krhki bijeli kristali ili smrznute kapi rose.

Mraz se najčešće javlja u nizinskim područjima. Topli zrak se diže, a hladan spušta- hladan zrak je gušći nego topli zrak; to znači da je u hladnom zraku obično više molekula vode nego u toplom. Kako se hladan zrak skuplja u dolinama, nastaje mraz. To se obično dogođa preko noći, kada su temperature zraka niže. Kada izađe Sunce i ugrije zrak oko smrznutog objekta, mraz se brzo otopi.

Niske proljetne temperature mogu uzrokovati značajne štete na poljoprivrednim usjevima i voćkama zbog oštećenja voćnih pupova u razvoju, što u konačnici uzrokuje i značajan ekonomski gubitak za poljoprivrednike. Kontrola rizika od smrzavanja započinje prije same sadnje usjeva, odabirom strane sadnje koja optimizira kretanje hladnog zraka, te odabirom sorte prikladne za određeno područje. Prilikom donošenja odluke o tome kako zaštititi usjeve od smrzavanja, bitno je poznavati različite vrste mraza i to kako određeni uvjeti stvaranja utječu na odabir mjere zaštite od mraza.

Postoje različite vrste mraza:

• radijacijski mraz – nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka.
• advekcijski mraz – nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje.
• mraz na prozoru – nastaje kada je prozorsko staklo izloženo hladnom zraku izvana i vlažnom zraku iznutra
• inje – nastaje brzo, obično u vrlo hladnim, vlažnim klimama ili za vjetrovitog vremena. Ponekad izgleda poput čvrstog leda.

Mraz može ozbiljno oštetiti usjeve, te uništiti cijele biljke i plodove. Biljke s tankom kožom, poput rajčice, soje, tikvice, mogu biti potpuno uništene. Ako je mraz dovoljno jak, krumpir u zemlji može smrznuti. U samo nekoliko ledenih noći mraz je poljoprivrednicima ponekad uništio cijela polja. Mjere zaštite od mraza u voćnjacima i vinogradima mogu biti aktivne i pasivne. Pasivna zaštita se široko prakticira u svim zemljama koje imaju problema s mrazom. Pasivne mjere su zapravo učinkovitije i isplativije od aktivnih mjera, a uključuju:

• odabir mjesta za sadnju koje je manje podložno mrazu
• sadnja na padinama okrenutim od Sunca
• odabir tolerantnih sorti, te onih koje cvatu kasnije u proljeće
• sadnja u zaštićenim prostorima (staklenik) i presađivanje nakon zatopljenja
• stvaranje fizičke barijere (zidovi i grmlje) za kontrolu odvođenja hladnog zraka
• minimiziranje ili uklanjanje pokrovnih usjeva (trava i korova) između redaka u voćnjacima
• pokrivanje okopavina plastičnim tunelima

Ako pasivne mjere ne pružaju adekvatnu zaštitu, tada je potrebno koristiti aktivne mjere. Koje aktivne mjere koristiti za zaštitu od mraza ovisi o kombinaciji vremena i ekonomskih čimbenika. Većina aktivnih mjera je najučinkovitije kada je pristuna temperaturna inverzija. U vjetrovitim mjestima, češće se stvaraju advekcijski nego radijacijski mrazevi, te mnoge mjere pružaju ograničenu zaštitu. Kako bi spriječili mraz, poljoprivrednici diljem svijeta koriste grijače na čvrsto i tekuće gorivo. Međutim, cijena i dostupnost goriva vremenom je postala sve veći problem.

Danas je korištenje stog grijača ograničeno samo na upotrebu u usjevima visoke vrijednosti u bogatim zemljama i u zemljama s jeftinim izvorima goriva. Zbog visokih troškova, i ventilatori i helikopteri se najčešće koriste na usjevima visoke vrijednosti (agrumi i vinova loza). Prskalice koje prskaju biljke odozdo i odozgo, umjetno kišenje, u mnogim se zemljama koriste za zaštitu raznih vrsta stabala, loza te okopavina. Međutim, u sušnim podnebljima ova mjera zaštite je isplativija, gdje koristi od navodnjavanja dijelom plaćaju trošak zaštite od smrzavanja.